Milenko Jevtić - Jevto: Svi smo mi HAARP!

Kada bi Banjaluka mogla da se opiše u dvije riječi, bez dileme to bi bili - Kastel i Vrbas. A kada bi trebao da se izabere neko ko je najdublje povezan sa ovom tvrđavom i rijekom, to bi bio niko drugi nego - Milenko Jevtić Jevto!

1
A- A A+
jevto, jefto, kastel, vrbas Foto: MONDO/Siniša Stanić

Ovaj 75-godišnji arheolog - amater već 54 godine "vjenčan" je za Vrbas, a poznat je u Banjaluci po zimskom kupanju i ostrvima koje je svojeručno izgradio ispod tvrđave Kastel.

Jevto za sebe kaže da je kupač, kopač, čistač i čitač, a naglašava da su njegove velike ljubavi u životu - arheologija, književnost i medicina.

U razgovoru za MONDO Jevto nam je kazao svoje mišljenje o nedavnim katastrofalnim poplavama, donio sud o dosadašnjem toku restauracije Kastela, iznio ideju o stvaranju turističko - sportskog centra u Banjaluci, pričao o ljekovitim svojstvima vode iz Vrbasa, dao savjet za dugovječnost...

On smatra da su se nedavne poplave desile zbog velikog poremećaja u magnetnim polovima planete Zemlje, ali naglašava da je, po njegovom mišljenju, ljudski uticaj na ove promjene - precijenjen.

"Opet je došlo vrijeme velikih vjetruština i poplava, i to nas priroda opominje... Desio se poremećaj - smatram da su se magnetni polovi planete Zemlje pokrenuli, i da je planeta Venera, inače više puta optuživana kroz istoriju za poplave i katastrofe, izazvala poremećaj i poplave na našoj planeti Zemlji.

Međutim, rekao bih da je u pitanju više prirodni fenomen nego ljudski uticaj. Jeste da ljudi dosta zagađuju prirodu, ali ja lično mislim da je naš uticaj na klimu precijenjen.

Prošli veliki povodanj u Banjaluci bio je prije 118 godina. Tada je Vrbas odnio sve mostove, a među njima i stari turski most koji se nalazio otprilike na mjestu sadašnjeg Gradskog mosta, a koji je građen od 1609. do 1614. godine.

Te 1896. godine tri dana se nije moglo ući u džamiju Ferhadiju od vode Crkvene i Vrbasa koji su se sastali, a vodostaj je osam metara bio viši od normalnog.

Takođe, nakon svakog velikog povodnja Vrbas mi otkrije nešto novo - eto na ovom zidu koji se do sada smatrao rimskim, nakon ovih zadnjih poplava ukazala su se turska vojna kupatila", priča nam Jevto.

Turističko-sportski centar

Jevto predlaže da su u banjalučkom naselju Gornji Šeher, na ušću Suturlije u Vrbas napravi vještačko jezero i turističko-sportski centar. "To bi sigurno bilo dobro potpomognuto od naše dijaspore i države Turske, a tako bi Banjaluka dobila svoju varijantu 'Ade ciganlije' ili jezera 'Jarun'", kaže Jevto.

On se osvrnuo i na teoriju po kojoj je američki sistem HAARP "zaslužan" za poplave koje su pogodile region Balkana.

"Ne treba nama nikakav HAARP, svi smo mi 'harpovci'! Treba samo otići na jezero  Bočac, pa pogledati strahotu od smeća koje smo tu ostavili, i sve će nam biti jasno", kaže Jevto.

On upozorava da je nakon zadnjih poplava Vrbas u područje oko Kastela nanio dosta bombi, oružja i granata.

"Apelujem da ekipa deminera izađe ovde na teren i provjeri ga, kako ne bi neko nastradao...Uskoro kreće manifestacija Ljeto na Vrbasu, a to se, po mom mišljenju, ne bi smjelo održati dok se ne ispita teren", kaže Jevto.

On dodaje da je veoma zadovoljan kako teče dosadašnja restauracija Kastela i da je  gradska vlast u ovom slučaju "položila ispit".

"Naročito bih pohvalio ekipu i radnike koji rade na restauraciji Kastela. Svaki dan sam bio sa njima, prenosio im svoja iskustva i jako sam zadovoljan kako oni to rade. Bilo bi lijepo kad bi se ovim Hercegovcima i Sarajlijama dala barem neka simbolična nagrada za uloženi trud, neka večera ili ispraćaj", kaže on.

jevto, jefto, kastel, vrbas Foto: MONDO/Siniša Stanić

Za vrijeme velikog povodnja ove godine nastradala je i čuvena "Titova" vrba na "Jevtinom ostrvu", a koja je odolijevala još od 1980. godine.

"Ovu vrbu sam zasadio na dan Titove smrti. Do sada je 'Tito' mnogo udaraca izdržao, ali ovo nije. Kada ju je voda pokrenula, vrba je par dana bila nasukana, eto simbolike, na 'Jovankinoj' vrbi koju sam zasadio malo ispod", priča nam Jevto.

On je poznat po zimskom kupanju u rijeci, svojim arheološkim istraživanjima i čišćenju Vrbasa, a naročito je ponosan što ga ljudi poznaju kao propovjednika mira.

Svake godine na pravoslavni praznik Bogojavljenja, na temperaturi ispod nule, Jevto se okupa u Vrbasu, trljajući se prije toga snijegom. Kaže da poštuje i običaje drugih naroda, pa u vodu ulazi i na jevrejsku Hanuku, muslimanski Bajram i hrvatski Božić.

Prvi put okupao u Vrbasu novembra 1987, zaklinjući se obalama, rijeci i Kastelu uz riječi: "Banjaluko, volim te i od milošte prekopaću te". Otkriva nam zašto je toliko vezan za vodu:

"Kada sam tek rođen, imao sam problema sa disanjem, nisam mogao uzeti daha, izgledalo je skoro kao da sam mrtav, bio sam poplavio, već su mi bili zapalili i svijeću, majka je plakala, a otac se sjeti - voda je božja, 'ajde da ga polijemo! I na treću kantu hladne vode - skočim ja kao jarac!

I kasnije u životu sam imao problema sa zdravljem - bubrezima i krajnicima, a sve sam to izliječio kupajući se u Vrbasu".

Jevto ima 75 godina, a izgleda kao da bi "biku rep mogao da iščupa". Njegov savjet za zdravlje i dugovječnost je jednostavan - bavljenje prirodom.

"Kastel je ljekovit, zdravo je ovuda šetati, i Vrbas je ljekovit. Od Šehera se u Vrbas ulijevaju banjske, tople vode koje utiču na ljekovita svojstva ove rijeke. Preporučio bih svima da se kupaju u Vrbasu, ljeti i zimi, i da vole prirodu", kaže na kraju razgovora za MONDO ovaj zanesenjak, ali i iskreni ljubitelj prirode, neuništivi - Milenko Jevtić Jevto.

Ostale vijesti