Upravni odbor Fonda solidarnosti za obnovu RS usvojio je danas Uredbu o jedinstvenom registru šteta, rekla je premijer Republike Srpske Željka Cvijanović.
Ona je rekla novinarima da će jedinstveni registar šteta omogućiti sveobuhvatnost podataka na jednom mjestu, a moći će se koristiti kao osnova za dodjelu finansijske pomoći za koju su se kvalifikovala domaćinstva.
"Kroz sveobuhvatnost tih podataka moći ćemo pratiti šta su ti objekti koji su pretrpjeli štetu, šta su izvori finansiranja koji su korišteni da bi se rehabilitovali takvi objekti", rekla je Cvijanovićeva nakon sjednici Upravnog odbora Fonda solidarnosti za obnovu Republike Srpske.
Ona je rekla da je Upravni odbor Fonda solidarnosti za obnovu Republike Srpske opredijeljen za potpunu transparentnost podataka, što znači da će svako ko želi imati uvid u svaki podatak o visini utvrđene štete, kao i o pomoći koju je stambeni objekat dobio.
Cvijanovićeva je napomenula da je Upravni odbor Fonda solidarnosti analizirao situaciju u vezi sa dostavljenim podacima o šteti, navodeći da postoji cijeli niz primjera gdje je šteta već evidentirana, ali da ona nije dostigla veći iznos od par stotina KM.
"Opredijelili smo se da definišemo novčanu pomoć putem platnih kartica pod nazivom `Obnova Srpske` na način da za štetu do 5.000 KM isplaćujemo iznos u visini utvrđene štete, dok će šteta od 5.000 KM biti isplaćivana ekvivalentno tom iznosu", pojasnila je Cvijanovićeva.
Premijer Srpske rekla je da su procjene gradonačelnika Bijeljine, Doboja, Prijedora, te načelnika Šamca da je šteta i veća i da će biti veći broj ljudi čija su oštećenja imovine veća i da su kvalifikovani za podršku od 5.000 KM.
Ona je dodala da su gradonačelnici i načelnici na današnjoj sjednici obaviješteni o aktivnostima Privredne komore Republike Srpske, da su već potpisni određeni ugovori i da se u budućem vremenu očekuju dodatni ugovori.
Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da će dvije tranše stendbaj-aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), koje je povukla BiH iz marta i juna, biti redovno korištene za budžet, kao i ranije, kako u budžetu sve dolazi na izvršenje.
"Imamo uvećana sredstva koja možemo da koristimo znajući da smo pogođeni poplavom i da su naše potrebe sada drugačije, vezaćemo ih za potrebe koje se odnose za saniranje situacije nakon poplave", rekla je Cvijanovićeva novinarima u Banjaluci. Kada je riječ o sredstvima Svjetske banke, Cvijanovićeva je rekla da ova banka obavještava koja je namjena određenih sredstava, te da su vezana za saniranje posljedica poplava, nabavku određene robe, materijala.
Cvijanovićeva je rekla da su gradonačelnik Bijeljine i načelnik Šamca obavijestili Upravni odbor Fonda solidarnosti o potrebi snabdijevanja određenim namirnicama ili vrstom finansijske pomoći za neka domaćinstva za koja se obezbjeđuje hrana u javnim kuhinjama ili dostavljanju paketa hrane.
"Dogovoreno je da posredstvom Štaba za vanredne situacije realizujemo tu vrstu pomoći", navela je Cvijanovićeva.
Ona je rekla da će platnu karticu moći koristiti neko od članova porodičnog domaćinstva jedino pod uslovom da mu je poznat njen pin kod.
Gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić rekao je da je najbolja vijest za građane da su se stekli uslovi da od ponedjeljka počne dodjela platnih kartica, kako budu unošeni podaci za neku od mjesnih zjednica u jedinstven registar štete.
On je naglasio da je najteže Bijeljini, Doboju i Šamcu gdje postoji veliki broj zapisnika o šteti i taj posao još nije završen, navodeći da grad Bijeljina to radi nanovo i da je završeno 1.000 od 9.000 zahtjeva.
Mićić kaže da u Bijeljini još 2.000 ljudi dnevno dobija topli obrok, navodeći da je dogovoreno da Vlada Republike Srpske pokuša iznaći sredstva dodatno za hranu preko Robnih rezervi Srpske.
Prema njegovim riječima, dodatni problem u Bijeljini je potreba za 10 do 15 tona stočne hrane dnevno, pogotovo za mjesta koja ne mogu da skinu ljetinu i u kojima je pšenica potpuno uništena.
Načelnik opštine Šamac Savo Minić rekao je da je na Upravnom odboru Fonda solidarnosti "otvorena priča" o potrebi za hranom jednog broja stanovništva u Bijeljini i Šamcu, te o ostalih devet uredbi kada je riječ o saniranju štete na poljoprivredi i privrednim gazdinstvima.
"Od ponedjeljka je planirana podjela vučera i Šamac je spreman za podjelu prvih 500 kartica, dok ćemo dnevno oko 120 unijeti u registar štete", zaključio je Minić.