Oslobođenjem od "tamnice naroda" Jugoslavije da li i kakvu slobodu uživamo u našim isparčanim državicama? Da li su prošlogodišnji protesti bili tračak nade, neka su od pitanja u knjizi "Beleške sa slobode" Filipa Balunovića iz Beograda.
U organizaciji "Oštre nule" u banjalučkoj "Galeriji" u Gajevoj ulici pred dvadesetak ljubitelja pisane riječi, predstavljena je knjiga "Beleške sa slobode" Filipa Balunovića, mladog beogradskog filozofa, politologa i klasnog teoretičara.
O štivu, koje se najviše bavi političkom ekonomijom, najprije je govorio moderator Saša Laketa, asistent na Filozofskom fakultetu u Banjaluci.
"’Slobodarska’ klima početkom devedesetih dovela nas je do apsurda! Naše oslobađanje od tzv. ‘tamnice naroda’ podvelo se pod puko administrativno postojanje država jer je evidentno da u ovim našim zemljama postoji sloboda samo za odabrane", uveo je Laketa Banjalučane u probleme u djelu mladog Beograđanina.
Ključne pojmove i probleme u "Beleškama o slobodi" pokušao je da objasni filozof, sociolog i profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Asim Mujkić.
Prema njegovim riječima, jedno od važnijih pitanja koje je postavio Balunović je "kako liberalna demokratija funkcioniše u multinacionalnim sredinama".
"Teza mladog autora je da postoji ideološka sprega između nacionalizma i liberalizma. Naime, nacionalizam skriva istinu poznog kapitalizma, a istina je proizvodnja ljudskog smeća, odnosno onih ljudi koji su postali obični konzumenti i koji ne učestvuju u političkim sferama. Pukim konzumiranjem se stvara samo iluzija slobode", rekao je Mujkić.
U živoj diskusiji nakon prezentacije, nametnulo se i pitanje kako su samo nekoliko mjeseci poslije građanskih protesta u Federaciji BiH na izborima ponovo pobijedile nacionalne stranke.
"Uvjeren sam da taj izborni rezultat nije bio zbog ‘nacionalne stvari’ već u najvećoj mjeri kažnjavanje Socijaldemokratske partije BiH (SDP) koja je do tada imala vlast. Kao što smo krajem osamdesetih ismijavali marksističke dogme, tako ćemo da se sprdamo, a već su mnogi počeli, i sa ovim nacionalističkim, etničkim…Mene najviše tješi to da svaka ideologija ima svoj rok trajanja", podvukao je Mujkić.
Sarajevski profesor je dodao da kad građanin shvati da je u svojoj suštini neslobodan, onda postoje brojni mehanizmi kontrole - od medija do represivnog državnog aparata, koji disciplinuje neposlušne.
"Sloboda je raspadom Jugoslavije stigla samo za odabrane, a narodu (demosu) je ostala gola borba za preživljavanje. Ono što je davno opisao Tomas Hobs u svom ‘Levijatanu‘ odnosno tezom da je ‘čovjek čovjeku vuk’ (Homo homini lupus)".
Prema njegovom mišljenju u svim državama nastalim raspadom bivše države evidentna je nacionalističko-liberalistička simbioza.
"To nije samo kod nas slučaj već se događa od Baltika do Jadrana - najprije transformacija imovine (prvobitna akumulacija kapitala, kod nas ratnim profiterstvom), a cijeli proces se završio depolitizacijom građanstva. Došli smo do toga da su te tzv. ‘baršunaste’ ili somot revolucije ustvari bile kontrarevolucije u smislu slobode. Posebno kod nas, one nisu jele svoju već na žalost tuđu djecu".
Mujkić je dodao da je dvojaka reakcija sadašnjih društava.
"Društvo reaguje na dva načina - kroz ‘desni’ ili ‘lijevi’ gnijev. ‘Desni’ je kad recimo neko ubije emigranta i to nikako ne dotiče establišment. Policija reaguje, uhapsi počinioca, osudi ga i pošalje u zatvor i to čak predstavlja korisni ventil društvenim elitama. Međutim, kad je riječ o ‘lijevom’ gnijevu onda je situacija potpuno drugačija jer udara ‘zmiju’ u glavu".
"NIJE ETNIČKA VEĆ KLASNA BORBA"
Kao primjer, Mujkić je naveo demonstracije u Tuzli i Sarajevu u februaru prošle godine.
"Tad ste mogli da vidite da su srpska, bošnjačka i hrvatska elita nazvale demonstracije antisrpskim, antibošnjačkim i antihrvatskim, a u pojedinim medijima pod njihovom kontrolom ti ljudi su nazivani čak i ‘lijevom’ Al Kaidom! Zato je neophodno, smatra autor, razoriti etničko i shvatiti da je u pitanju klasna borba", podvukao je Mujkić.
Na kraju se prisutnima obratio i mladi autor, inače urednik portala "Levo smetalo".
"Sloboda i demokratija su izlizani pojmovi, koji su najpogodniji za izrabljivanje. Naše elite nam govore da je Jugoslavija bila ‘tamnica naroda’, a šta nam se dogodilo sa slobodom kad smo se ‘oslobodili’? Mi smo napravili korak nazad u odnosu na emancipaciju koja se dogodila nakon Drugog svjetskog rata. To naravno ne znači da je u Jugoslaviji sve bilo idealno. Ipak, bivše jugoslovenske države već su u vrijeme ratnih razaranja u ime sticanja nacionalnog suvereniteta i dezintegracije socijalističke Jugoslavije počele da se utrkuju oko toga koja će se od njih prije odreći tog istog suvereniteta, u procesu evorointegracija, uprkos tome što EU uzima mnogo više nacionalnog suvereniteta nego što je to bio slučaj sa federalnom socijalističkom Jugoslavijom" .
Po Balunovićevim riječima, Jugoslavija je unutar jedne partije imala više slobode i demokratije nego danas u svim strankama u svim državama bivše SFRJ.
"Tračak nade dogodio se na protestima u Federaciji BiH, to je ona simbolička tačka pokušaja buđenja klasne svijesti koji sigurno neće moći da bude zaustavljen. Samo je pitanje vremena", zaključio je Balunović.