• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Partizan ne može da naplati četiri miliona evra

Autor mondo.rs

Realan dug crno-belih, kada se sve sabere i oduzme, iznosi oko 12 miliona evra. Uvid u strukturu prihoda nameće zaključak: "Evropa ili propast!"

"Fudbalski klub Partizan je u prethodne četiri godine finansijski poslovao neuspešno. Ukupni gubitak kluba u te četiri godine je 598 miliona dinara, a samo u 2014. je bio oko 400 miliona dinara!", pokazala je analiza koju je napravila nova uprava Partizana, na čelu kluba od decembra 2014.

Još jedna poruka sa matine konferencije za medije koju je u prostorijama Partizana održao član Upravnog odbora zadužen za finansije Ivan Maričić jeste da će Partizan nastaviti da prodaje igrače, jer od toga živi, kao i da je učešće kluba u evropskim takmičenjima (Liga šampiona ili Liga Evrope) potrebno kao hleb!

Da bi potkrepio te teze, Maričić je posegao za ciframa. A one jasno pokazuju:

NA ŠTA SE TROŠILO U PARTIZANU?

U 2014. godini, Partizan je zaradio 1,2 milijardi dinara, a potrošio 1,6 milijardi. Dakle, više nego što je zaradio. Najveći deo rashoda Partizana odnosi se na troškove zarade, a oni su tokom 2014. godne iznosili 830 miliona dinara;

- ugovori igrača 366 miliona dinara

- plate zaposlenih 183 miliona dinara

- troškovi materijala (sportska oprema i slično) 102 miliona dinara;

- zakupnine stanova 30 miliona dinara

- troškovi odigravanja utakmica 72 miliona dinara;

- pripreme 33 miliona dinara

- putni troškovi i avionske karte za odlazak na utakmice u UEFA takmičenjima 29 miliona dinara

- održavanje stadiona 22 miliona dinara

- marketing i propaganda 8,9 miliona dinara...

"Najviše se troši na plate igrača, kad je prvi tim u pitanju rashodi su 935 miliona dinara na godišnjem nivou, dok oni za održavanje stadiona iznose 106 miliona dinara".

KAKO PARTIZAN ZARAĐUJE?

U 2014. godini zarada je bila 9,7 miliona evra. Najveći deo novca stigao je od prodaje Miloša Jojića u Borusiju iz Dortmunda, potom od Nemanje Radonjića i Marka Živkovića (u Vojvodinu). Partizan je značajno manje zaradio u 2014. godini, nego u 2013. godini, kada su prihodi stigli i do 21 milion evra.

Od svih prihoda u 2014. godini, a ukupno su iznosili 9,7 miliona evra, najviše je došlo od prodaje igrača i od UEFA.

Dakle, Evropa ili... ok, da ne budemo previše crni, ali Partizan (kao uostalom i svi klubovi u Srbiji) mogu da prežive jedino ako igraju u Evropi ili im "sa neba" dođe neki jak sponzor.

Partizan, iako dugogodišnji uzastopni šampion ima SAMO DVA inostrana sponzora i oba tehnička - Adidas i turski Ačibadem.

Dovoljno je navesti sledeći podatak: Partizan je od sponzorstava u 2014. godini zaradio samo 94 miliona dinara!

Član uprave crno-belih Ivan Maričić je ponovio podatak da je Partizanov dug 14,9 miliona evra, ali i da ima potraživanja od 6,8 miliona evra.

Međutim i to veliko MEĐUTIM - od tih potraživanja Partizan realno može da naplati samo 2,8 miliona evra!

Kako? O čemu je reč?

"Ostala potraživanja nisu naplativa. Evo, navešću vam primere - imali smo ugovor sa Saragosom (prodaja Ivana Obradovića), ali ne možemo da naplatimo poslednju ratu, jer je Saragosa otišla u stečaj. Ili, imali smo sponzorstvo Galenike, ali ni to ne možemo da naplatimo, jer je Galenika u sličnim problemima...", rekao je Maričić.

Kada se sve sabere i oduzme, REALAN dug Partizana je oko 12 miliona evra.

Kako vratiti taj novac, isplatiti dugove? Kako napraviti ravnotežu?

"Ušteda! Mi smo za ovih nekoliko meseci pokušavali i uspeli da smanjimo troškove gde god smo mogli. Ali, Partizan je veliki sistem, samo na održavanje stadiona godišnje ode 22 miliona dinara, na plate igrača je u 2014. godini potrošeno 366 miliona dinara. Da biste igrali takmičenja, pogotovo u Evropi, neophodno je napraviti velike finansijske napore. Došli smo do crvene linije. Možemo mi da smanjimo i plate igrača, ali onda dovodite u pitanje rezultate, učešće u takmičenjima na kvalitetan način, gubite tržišnu utakmicu, jer će igrač otići za veči novac u drugi klub...", kaže Maričić.

On dodaje, međutim, da Partizan više nema gde da steže kaiš. Zato je važno da Partizan radi kako na jačanju svoje škole, jer odatle ima direktan izvor prihoda (i najstabilniji), tako i da se trudi da svake godine igra u Evropi.

Ali, da li je to potez "kamikaze", da se stalno računa na bisere koje će škola iznedriti? Partizan je poznat kao rasadnik talenata, ali da li će uvek biti tako i ko to može da garantuje?

"Pouzdam se u genetski potencijal naše talentovane nacije, ali i odličan rad naše škole", odgovorio je Maričić.

Izvor: MN PRESS Koliko je učešće u Evropi izdašnije od igranja u domaćem takmičenju govori i ovo:

Prihod od domaćeg takmičenja u 2014. činio je svega 5,2 odsto svih poslovnih prihoda kluba u 2014. godini! Od TV prava Partizan je inkasirao 38 miliona dinara, od prodaje karata tek 11 miliona dinara...

Jedna od strategija na kojima ova uprava treba da radi, što je i zacrtani cilj, jeste - povratak publike na stadion, a to će, veruju u Partizanu, odmah privući i sponzore.

"Kada bismo svake nedelje imali 30.000 ljudi na stadionu, sponzori bi sami dolazili, ne bismo morali da ih zovemo. Zato moramo da radimo na tome da vratimo navijače, da ih edukujemo...", rekao je Maričić.

Nije zgoreg na ovom mestu podsetiti na saopštenje trenera Omladinske škole u Partizanu kada su digli glas protiv rada prethodne uprave. Tada su saopštili da je u prethodnih desetak godina prodato igrača u vrednosti od oko 50 miliona evra!

Dakle, postavlja se pitanje šta je sa svim tim novcem? Naravno da se trošilo na održavanje stadiona, sportskog kompleksa u Zemunu, na plate igrača i zaposlenih, ali moralo je nešto i da pretekne, što bi narod rekao.

Kada se to ima u vidu onda dolazimo do jednostavnog i logičnog zaključka - navijači Partizana će se vratiti na stadion kada se bude domaćinski poslovalo i kada se novac od prodaje talentovane dece (nažalost, to je realnost srpskog klupskog fudbala) bude pametno trošio i ulagao.
Dakle, ne treba im "edukacija", već da vide da se u klubu razmišlja i dela strategijski.

Kad smo već kod navijača, pitali smo člana uprave Partizana da li je pri "češljanju" poslovanja kluba, odnosno ugovora zaposlenih uvideo i neke koji primaju platu a zovemo ih navijači, odnosno vođe navijača? Preciznije, MONDO je pitao Maričića da li među zaposlenima u klubu, koji primaju platu, ima i vođa navijača.

"Znate kako, ja ne znam ko su svi ti ljudi, ne znam njihova imena. Ali, ono što mogu da kažem jeste da svi koji su zaposleni u klubu navijaju za Partizan i sa te strane jesu navijači", glasio je odgovor Maričića.

O PRIVATIZACIJI...

Maričić je rekao da organi kluba nisu razmatrali eventualnu privatizaciju kluba (realno, za to još nema ni uslova, ni osnova), ali je izneo svoje mišljenje:

"Ima mnogo primera u prošlosti kada su određene firme, kompanije, privredna društva privatizovana pa to nije donelo rezultate. Da, ima i primera gde je privatizacija bila uspešna. Ali, nije stvar u tome već je
ključna stvar za uspeh način upravljanja. Sam titular svojine ne donosi automatski i efikasno upravljanje i dobre rezultate".

Evo cele konferencije za štampu (video zapis)

...
Izvor: YouTube




Tagovi

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

NAJNOVIJE

Kolumna - Nebojša Šatara

Navijači

MONDO Tim kola

FK BORAC

RK BORAC