Predsjednik RS Milorad Dodik i predsjednik Upravnog odbora Udruženja roditelja djece oboljele od malignih bolesti "Iskra" Rada Vještica položili su danas u Banjaluci kamen-temeljac za izgradnju "Roditeljske kuće".
Kamen-temeljac položen je u krugu Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske na Paprikovcu u Banjaluci, a za izgradnju kuće obezbijeđeno je 850.000 KM u akciji realizovanoj zahvaljujući podršci predsjednika Republike Srpske.
"Ovom prilikom želim da se zahvalim svima koji su učestvovali u akciji u kojoj su prikupljena sredstva za izgradnju ove kuće, i nadam se da će ubrzo biti završena", istakao je Dodik.
Predsjednik je naglasio da će kuća imati oko 500 kvadrata, sedam apartmana i sve potrebne sadržaje, te da će u njoj boraviti roditelji i djeca koja su na terapiji, a dolaze iz svih krajeva Republike Srpske.
"Kuća treba da bude dio integrisanog sistema u zdravstvu, a Univerzitetsko klinički centar ovim nesumnjivo dobija novi sadržaj, uz poruku da društvo nije prestalo da bude odgovorno", rekao je Dodik i dodao da je gradnja "Roditeljske kuće" bila neophodna za sve roditelje koji iz drugih gradova dovode svoju djecu na liječenje u Banjaluku.
Predsjednik Srpske ističe da društvo mora da bude humano prema roditeljima koji se nađu u jednoj ovako teškoj situaciji, dodajući da ovakve humane akcije znače život, ljudskost i sve ono što je dobro u društvu.
"Izgradnju `Roditeljske kuće` iniciralo je udruženje "Iskra" kod koga se nalaze sva sredstva i dokumentacija potrebna za gradnju", rekao je Dodik i dodao da su roditelji do sada boravili u hotelima i snalazili se na druge načine za smještaj tokom boravka djece na bolničkoj terapiji što im je iziskivalo dodatna materijalna izdavanja.
Predsjednik Upravnog odbora Udruženja roditelja oboljelih od malignih bolesti "Iskra" Banjaluka Rada Vještica zahvalila je svima koji su pomogli da dođe do izgradnje ovog objekta, ističući da o značaju kuće najbolje znaju roditelji i mališani koji dolaze na liječenje.
Dijana Berić i Dragana Đurđević su zajedno sa svojom oboljelom djecom boravile u Roditeljskoj kući u Beogradu i kažu kako je veliki značaj boravka u takvom ambijentu.
"Bili smo u Roditeljskoj kući u Beogradu nekih devet i po mjeseci i dobro znamo šta znači boravak prvenstveno djeteta u toj kući a poslije i roditelja. Pozitivna strana ove kuće je što se dijete drugačije osjeća tamo, pogotovo psihički. Tamo nema bijelih mantila, jednom riječju, osjećaju se kao kod kuće. Imaju razne radionice, likovno, muzičko, fizičko, a prednost je i što drugi roditelj i ostala porodica može doći i posjetiti ih, a to puno znači", istakla je Dragana Đurđević, majka desetogodišnjeg Andreja.
Šef Odjeljenja dječije hematoonkologije Jelica Predojević-Samardžić rekla je da će se ovim činom Univerzitetski klinički centar pridružiti grupi savremenih evropskih bolnica, koje odavno u svojoj praksi imaju pomoć civilnog sektora.
"Ovo je odličan vid saradnje. Udruženje roditelja, koje je zajedno sa predsjednikom Republike provelo akciju prikupljanja sredstava za ovu kuću, značajno je pomoglo našem odjeljenju i bolničkim kapacitetima", istakla je Samardžićeva.
Prema njenim riječima, "Roditeljska kuća" biće važna psihološka, ali i ekonomska podrška porodicama oboljele djece.
"Ove porodice imaju izuzetno velike troškove, tako da će im kuća jako pomoći, jer imamo pacijente iz cijele Republike Srpske. Na našem odjeljenju je više od 60 do 70 pacijenata godišnje, a svake godine očekujemo 30 do 35 novih veoma teških slučajeva ovih oboljenja", kaže Samardžićeva.
Ona je dodala da na odjeljenju trenutno liječi oko 35 do 40 mališana.
Direktor Univerzitetsko kliničkog centra Republike Srpske Mirko Stanetić poručio je da će "Roditeljska kuća" omogućiti proširenje sadržaja koje sada pruža ova zdravstvena ustanova.
"Imamo najbolje Odjeljenje dječije hematoonkologije, koje je upotpunjeno laboratorijom i Centrom za radioterapiju. Nedostaje još da dosegnemo sve izazove u hirurškom liječenju takvih pacijenata", istakao je Stanetić.
Uspjesi u liječenju, tvrdi Stanetić, zavise i od komunikacije sa Centrom za radioterapiju i velikim napretkom koji se ostvaruje u laboratorijskoj dijagnostici, koja će do kraja godine imati i protočnu citometriju neophodnu u daljem liječenju bolesnika.