Ovo možda niste znali o Branku Ćopiću

Ove godine navršava se 100 godina od rođenja Branka Ćopića, jednog od najvećih jugoslovenskih i srpskih pisaca. Iako je važio je za čovjeka vedrog duha, uvijek spremnog za šalu, u dubini njegove duše ležali su sjeta i tuga...

Ovo možda niste znali o Branku Ćopiću Foto: Vedran Ševčuk/MONDO

Pročitajte neke od manje poznatih činjenica iz Ćopićeve biografije...

Otac i stric - na dvije strane u ratu

Branko Ćopić, rođen je 1915. godine u selu Hašani, nadomak Krupe na Uni. Bilo mu je svega četiri godine kada je ostao bez oca. Sa mlađim bratom i sestrom odrastao je pored majke Soje, dede Radeta (kojeg će se kasnije sjećati u mnogim svojim djelima) i strica Nidže.

"Dok se moj otac borio kao vojnik austrougarske armije njegov rođeni brat Nidžo, srpski dobrovoljac vojevao je protiv austrougarskih zavojevača. Tako su se dva brata, u dvije zaraćene vojske, borila ustvari jedan pored drugoga", rekao je svojevremeno o svom ocu Branko Ćopić.

Njegov otac Vid umro je od španske groznice - u strahovitoj vrućici posegao je rukom na sebe, objesio se.

Prvi dobio ime Branko

Branko Ćopić bio je prvo dijete u kraju koje je ime dobilo po pjesniku Branku Radičeviću. Ironično, most sa koga je Ćopić okončao svoj život 1984. godine zove se Brankov most, a još uvijek se vode polemike da li je most dobio ime po Ćopiću ili po Radičeviću.

Dva puta izbačen iz škole

Nižu gimnaziju Branko Ćopić završio je u Bihaću, a učiteljsku školu pohađao u Sarajevu, Banjaluci i Karlovcu. Izbačen je iz banjalučke Učiteljske škole u četvrtom razredu zbog čitanja napredne literature. Nakon toga upisuje je se u Učiteljsku školu u Sarajevu iz koje je, takođe, izbačen. Školu je, ipak, završio u Karlovcu gdje je prabačen uz pomoć nekih profesora. Filozofiju i pedagogiju završio je kasnije u Beogradu.

Kum sa Skenderom Kulenovićem

Za vrijeme studiranja s vremena na vrijeme objavljivao je priče u "Politici". Na samom početku Drugog svjetskog rata povezao s narodnooslodilačkim pokretom i od samog početka do kraja rata i oslobođenja bio pripadnih partizanskih jedinica.

Cijelo vrijeme rata bio je ratni dopisnik, zajedno s nerazdvojnim prijateljem i kumom, takođe veoma poznatim književnikom, Skenderom Kulenovićem.

Jedan od najplodnijih i najpopularnijih pisaca

Prvu književnu nagradu Branko Ćopić dobio je 1938. godine od Akademije sedam umjetnosti za kratku priču, zatim Rakićevu nagradu iduće godine, potom nagradu Srpske kraljevske akademije 1940. godine.

Krajem pedesetih objavio je knjigu za djecu "Orlovi rano lete", prvi dio "partizanske trilogije". Njegoševu nagradu dobio je 1972. za antologijsku zbirku pripovedaka ''Bašta sljezove boje''. Ćopić je tu knjigu objavio 1970. godine.

Dobitnik je i Nagrade AVNOJ-a, a NIN-ovu nagradu za najbolji roman dobio je 1958. godine za roman "Ne tuguj, bronzana stražo". Od 1968.godine bio je član SANU.

Prvi "antitioista"

Ćopić je bio prvi jugoslovenski i srpski pisac koji se pobunio protiv privilegija Titove birokratije svojom "Jeretičkom pričom". Dobrica Ćosić svojevremeno je rekao da je Ćopić bio "prvi antititoista u književnosti kome su se kasnije pridružili i značajni satiričari Vasa Popović, Erih Koš i drugi."

Jako volio "Marš na Drinu"

Omiljena kompozicija Branka Ćopića bila je "Marš na Drinu". "Ja ne znam da li ima neka pjesma koja me može tako uzbuditi kao ona melodija 'Marša na Drinu', jer sve mi se čini da čujem topot one srpske konjice koja napreduje prema Drini, da čujem onaj zvuk kad se vade sablje", govorio je Ćopić.

"Zbogom lijepi i strašni živote!"

Branka Ćopića svi su smatrali za čovjeka vedrog duha, uvijek spremog za šalu, međutim, oni koji su ga poznavali bolje znali su da u dubini ljegove duše leži sjeta i melankolija.

Kada je 26. marta 1984. godine okončao život skočivši sa Brankovog mosta, samo se potvrdilo ono što su mnogi naslućivali - da je pisanjem pomalo bajkovitih redova o djetinjstvu i ratu zapravo branio sebe od stvarnosti u kojoj mu je jednog trenutka postalo tako tijesno da drugog izlaza nije bilo…

Nekoliko mjeseci prije smrtni napisao je dvostih, kao da piše sopstveni epitaf:

"Šaka zrnja, slame snopić
to je čitav Branko Ćopić"

Na kraju oproštajne poruke pronađene poslije njegove smrti, pisalo je: "Zbogom lijepi i strašni živote!"

Pratite Mondo.ba na Facebooku, Twitteru i Instagramu

Tagovi:

Ostale vijesti