Ćirilica - tajno pismo bosanskih begova

Autor:

Kurzivnu (brzopisnu) ćirilicu, ponajčešće kao oblik skrivene korespodencije, bosanski begovi zadržali su u upotrebi sve do austrougarske okupacije. Ova vještina se, kao tajna, u muslimanskim porodicama prenosila samo najstarijem sinu...

0
A- A A+

Istorijska je činjenica da su se franjevci u Bosni dugo služili "bosančicom", lokalnom odnosno autohtonom varijantom ćiriličnog pisma, oštro se protiveći uvođenju latinice.

O tome svjedoči i proglas u kojem se katolička provincija Bosna Srebrena 1736. godine obavezuje i zalaže da se "bosančica" i dalje zadrži u upotrebi na ovim prostorima, piše poznati hroničar Banjaluke i BiH Slavko Podgorelec (1951 - 2015) u svojoj knjizi "Istinite bajke ili prošlost je u budućnosti" (Media centar Prelom, 2002).

Podgorelec u svojoj knjizi navodi da se iz ovoga papira vidi da "časni Definitorij" zapovijeda "svoj i pojedinoj braći" da, ukoliko neko nekome bude pisao na "ilirskome jeziku", mora se isključivo koristiti "samo ilirskim jezikom i da niko ilirskih riječi ne izražava latinskim slovima".

"Ovo što slijedi sigurno će iznenaditi mnoge, pa i jezički obrazovane čitaoce: manje je poznato da su se, osim franjevaca, ćirilicom odnosno bosančicom služili (u vrijeme osvajanja Bosne) i Turci!

Ovo potkrepljujemo činjenicom da je pismo, kojim Mahmud-paša 19. juna 1463. godine izvještava sultana o osvajanju grada Jajca napisano kurzivnom (brzopisnom) ćirilicom", navodi Podgorelec.

Posebnu zanimljivost predstavlja podatak da su kurzivnu ćirilicu, ponajčešće kao oblik tajne korespodencije (i to samo u međusobnom komuniciranju) bosanski begovi zadržali u upotrebi sve do austrougarske okupacije 1878. godine, a do šezdesetih godina 20. vijeka zadržalo se u nekim muslimanskim porodicama.

Husein-kapetanova "osveta za Kosovo"

Husein-kapetan Gradaščević bio je vođa bune bosanskih begova protiv centralne turske vlasti (Prva polovina 19. vijeka). Ustanici su dočekali i potukli sultanovu vojsku na Kosovu polju, mjestu gdje su Turci 1389. godine pobijedili srpsku vojsku i ubili kneza Lazara. Zanimljivo je da u bosanskohercegovački ustanici Husein-kapetana sukob sa sultanovom vojskom doživjeli kao "osvetu za Kosovo"!

Ova vještina se, kao tajna, prenosila samo najstarijem sinu- tako se tradicija očuvala, a kurzivna ćirilica bosanskih muslimana razvijala, navodi Podgorelec.

U ovo nisu bili upućeni zvanični otomanski državni činovnici koji su u Bosnu upućivani na službovanje - u prvom redu zbog toga što netrpeljivost prema njima bosanski muslimani nisu krili, a ovaj način međusobnog sporazumijevanja bosanskih begova zadao je mnogo glavobolje Visokoj Porti, naročito ustancima Husein-kapetana Gradaščevića i Ali paše Rizvanbegovića-Stočevića.

Rijetke sačuvane tekstove pisane na kurzivnoj ćirilici ("begovici") danas je moguće dešifrovati zahvaljujući jednom pismu Muhameda Ćengića iz Foče (nastalom 5. juna 1953. godine) uz koje on daje prevod stenograma.

Slavko Podgorelec (Zagreb 1951 - Banjaluka 2015) ostvario je zapaženu profesionalnu karijeru kao novinar i publicista.

Sarađivao u brojnim jugoslovenskim časopisima i radio i TV stanicama, a posljednjih deset godina života bio je zaposlen u RTRS-u, kao autor serijala "Medaljoni u vremenu".

Podgorelec je autor više knjiga koje afirmišu suživot ljudi u BiH, a nosilac je i značajnih novinarskih nagrada, među kojima i "Zlatnog grba Grada Banjaluka" za ostvarenja u novinarstvu i publicistici.

Autor je i libreta za operu "Safikada".

Pronađite MONDO na Facebooku, Twitteru ili Instagramu

Tagovi:

Ostale vijesti