"Moj otac je bio siromašan. Jedino što je mogao da sjedne na bicikl i da napravi nešto u životu. I napravio je, zahvaljujući biciklizmu", kaže Vladimir Kuvalja, direktor trke "Beograd - Banjaluka" u razgovoru za naš portal.
Jubilarna, deseta biciklistička trka "Beograd - Banjaluka", između najvećih gradova Srbije i Republike Srpske, biće vožena 23. i 24. aprila 2016. godine. Kao i ove godine, i naredne će start biti u Beogradu, a cilj u gradu na Vrbasu.
Bio je ti povod da porazgovaramo sa direktorom ove međunarodne trke Vladimirom Kuvaljom, koji se osvrnuo na same početke ove trke, koja je prvi put organizovana 2007. godine.
"Prva trka bila je vožena 2007. godine, a prije toga bila je organizovana 'Velika nagrada Banjaluke'. U vrijeme rata, dok smo nastupali u ligi Srbije, došli smo na ideju da napravimo trku koja bi povezala Banjaluku, tj. Republiku Srpsku i BiH i Srbiju. Te 2007. godine bila je prijavljena kalendaru Svjetske unije. Tada sam bio direktor tehničke službe trke, tako da sam se više bavio organizacijom, dok su kolege iz Srbije kontaktirale sa ekipama. Tada su bila prijavljena 84 takmičara iz osam zemalja, koliko se sjećam. Danas imamo oko 25 zemalja sa 190 takmičara. Sigurno bi bilo i više takmičara, ali mi smo ograničeni na 200 mjesta", istakao je Kuvalja na početku razgovora za MONDO.
Početak, kao i svaki drugi, bio je izuzetno težak. Danas je mnogo lakše.
"Na početku je bila velika borba. Morali smo da molimo ekipe da dolaze, a danas sve ekipe plaćaju svoje troškove. Naše je samo da ih pozovemo. Radi se o kvalifikacionoj trci za Olimpijske igre, tako je bilo za London, a tako je i sada za Rio De Žaneiro, što je veliki uspjeh za nas. Naša trka je 2010. godine proglašena za jednu od deset najbolje organizovanih trka na svijetu! Kao organizatori, ušli smo među 100 najboljih na svijetu, a ja sam, kao direktor, postao i direktor trke kroz Bugarsku, zatim Gran Pri Sarajevo, radim trku kroz Srbiju, radili smo trke kroz Grčku i veći broj manjih trka. Tu je i trka oko Crnog mora, čiju organizaciju smo takođe preuzeli", istakao je Kuvalja, ranije profesionalni vozač banjalučkog BSK-a.
Trka "Beograd - Banjaluka" od velikog je značaja, ne samo za sport Banjaluke, Republike Srpske i BiH.
"Od trke, odnosno sportskog događaja, napravili smo kulturni, što je interesantno za sve, a pogotovo za sponzore. Privukli smo veliki broj ljudi, a ove godine smo u pregovorima sa novosadskim Exitom, koji želi da bude dio naše priče, ali i mi njihove. Dešavanja su uglavnom na trgu, a cilj nam je da privučemo što veći broj ljudi, da sve bude interesantnije, kako bismo popularizovali ovaj sport".
Oduvijek je biciklizam u najvećem gradu Srpske bio popularan. Tokom rata, bilo je perioda kada je ovaj sport bio u drugom planu, kao i svi drugi. Ipak, entuzijazam pojedinaca i klubova spasio je biciklizam i uticao na to da danas bude izuzetno popularan.
"Biciklizam u Banjaluci je popularan u posljednjih 50 godina, a u vrijeme rata ta popularnost je splasnula. Tokom rata, BSK je stagnirao, a mi smo odlučili da ponovo pokrenemo klub. Potičem iz porodice koja se bavila biciklizmom. Moj otac i stric bili su biciklisti. Uz pomoć prijatelja iz moje generacije, uspjeli smo da vratimo popularnost", priča nam Kuvalja.
U Banjaluci danas egzistiraju tri biciklistička kluba, i to: "BSK", "Samit", koji se više bavi mont bajkom (Mountain Bike) i "Kastel", koji je mont bajk i rekreativni klub.
"Prijateljski smo se dogovorili da svako pokriva određeni sektor, a da nastupamo zajedno na takmičenjima, pod jednim imenom. Ja i par mojih kolega smo nastupali na jačim trkama, kao što je ova "Beograd - Banjaluka", ali tada nisam mogao da budem među prva tri takmičara. Sada imamo jednog Dušana Kalabu, mladog biciklistu iz Banjaluke, koji je otišao u Partizan i koji predstavlja i Banjaluku, odnosno Republiku Srpsku i BiH i Srbiju na svjetskim trkama. Ove godine je bio dvanaesti, a očekujem da će naredne biti još bolje plasiran".
Ipak, za ozbiljnije bavljenje biciklizmom potrebna su i velika finansijska izdvajanja.
"Često su mi govorili: 'Praviš tako jaku trku u kojoj nastupaju biciklisti iz 25 zemalja, a tu nemaš domaćih takmičara, koji mogu da postignu bolje rezultate. Vi uvijek gledate one najbolje, da biste se počeli baviti time. Naši biciklisti nemaju neke uslove. Posjeduju bicikle koji nisu naročito reprezentativni, takođe i sličnu odjeću. Naša ekipna vozila ne koštaju po 50-60.000 evra, nego po par hiljada KM. Tada vidite šta vas čeka ako želite da se bavite tim sportom. Tako sam ja razmišljao, pa danas na ulicama imate mnogo rekreativaca, zahvaljujući trci i klubovima koji su aktivirani, te svim ostalim koji nastoje da popularišu biciklizam, koji u Banjaluci takmičarski polako napreduje, ali i rekreativni, što je meni izuzetno drago, u velikom je usponu", naglasio je direktor trke između Beograda i Banjaluke.
Ova međunarodna trka biće vožena u aprilu sljedeće godine, a start je ponovo zakazan za glavni grad Srbije. Cilj je, naravno, u Banjaluci.
"Sama trka 'Beograd - Banjaluka' kreće iz glavnog grada Srbije. Tako je bilo ove, a biće i sljedeće godine. Nekada je to iz Beograda, nekad iz Banjaluke. Beograd je sam po sebi veliki grad, metropola i biciklizam je izuzetno popularan".
A kakvo je stanje u Republici Srpkoj?
"Bijeljina ima svoj klub, koji je nažalost stagnira zbog poplava i u finansijskim je problemima. Jedan obični trkaći bicikl košta oko 1.000 evra, a za malo ozbiljnije potrebno je izdvojiti dvije do tri hiljade evra. Ti ljudi se bore i održavaju klub. Takođe, Modriča ima svoj klub, koji drže braća Tešanović, Stefana i Srđana. Tu je i naš kolega Davor Savić, koji je organizovao prvu zvaničnu Mont Bajk trku u Bosni i Hercegovini, upravo u Modriči. Jedan od biciklističkih centara je i Doboj, Prijedor, Laktaši, zatim Teslić, koji nema svoj klub, ali želi da ga zaživi. Trka je prvi put u Teslić stigla ove godine, gdje je bio start druge etape i oni su prezadovoljni, žele da otvore klub, da se djeca bave biciklizmom. Tu je i Vlasenica, koja je organizvala državno prvenstvo u Mont Bajku prije dvije godine".
Dakle, Repulika Srpska ima čime da se pohvali.
"Radi se na popularizaciji. Gdje ima novca, tu će biti i dobrih biciklista. Nije nam želja centralizacija biciklizma, da to bude samo u Banjaluci, Prijedoru i Laktašima. Želja nam je da svaki grad ima poneki klub i mislim da će se to postići zahvaljujući rekreativnom biciklizmu. Velika je šansa, ako se roditelj rekreativno bavi biciklizmom, da će i djeca pokušati isto, možda biti i takmičari. Opasan je sport, i težak. Ipak, nadam se da ćemo ovakvim akcijama, kao što je ova donacija Domu za nezbrinutu djecu 'Rada Vranješević', kroz sve gradove kroz koje prolazi trka popularizovati biciklizam", istakao je Kuvalja.
On je biciklizam uporedio sa "kraljicom svih sportova".
"Biciklizam je, kao i atletika, sport siromašnih. Iako se bogataši rekreativno bave njim, u suštini je to više sport za siromašne. Moj otac je bio siromašan, jedino što je mogao da sjedne na bicikl i da napravi nešto u životu. I napravio je, zahvaljujući biciklizmu. Uspjeli smo da preživimo sve ove godine. Ko zna, možda će neko od ove djece, kojima smo poklonili bicikle, jednog dana postati profesionalac", nada se.
Za razliku od najpopularnijih sportova, on nije masovan.
"To nije masovan sport, kao fudbal, košarka ili odbojka, gdje imate na hiljade djece koji se bave tim sportom. Ovdje nema toga. Tu je dvadeset do trideset biciklista i vrlo lako, ako se potrudite da napravite neki rezultat, možete uspjeti".
Da bi se postalo uspješan biciklista, nije potrebno mnogo. Osim opreme, najbitnija je volja i trud.
"Imamo bicikliste koji su počeli da se bave tim prije dvije godine i sa malo truda već pokazuju kvalitet i putuju u Švajcarsku, Austriju, Njemačku, Grčku, voze trke kroz zemlje cijele bivše Jugoslavije… To su djeca koja nisu nikada otišla iz svog mjesta, a sada su im, odjednom, pasoši puni pečata. Biciklizam jeste težak sport, ali ako se potrudite, bićete među najboljim", zaključio je na kraju Vladimir Kuvalja, direktor međunarodne biciklističke trke "Beograd - Banjaluka", koja će sljedeće godine biti održana deseti put.