Obroci humanosti spas za stotine Banjalučana

Autor:

Zbog teške materijalne situacije mnogi Banjalučani primorani su da se hrane u javnim kuhinjama. Iako na kazanu koji "ne da umrijeti" živi više stotina naših sugrađana, stvarne potrebe za besplatnim obrokom su daleko brojnije.

 Obroci humanosti spas za stotine Banjalučana Foto: MONDO/Dušan Volaš

Ispred banjalučkog Crvenog krsta svakog prijepodneva okupljaju se korisnici javne kuhinje ove nevladine organizacije. Sa kanticama u ruci strpljivo čekaju u redu kako bi dobili svoj obrok.

Na licu mjesta zatekli smo desetak Banjalučana različite starosne dobi, a samo su rijetki prihvatili da se predstave i kažu kako preživljavaju.

"Situacije je više nego teška. Živim sa 46-godišnjim sinom koji je bolestan i ne znam šta bismo bez ovog obroka. Bukvalno nemamo za hljeb", kratko je za MONDO prokomentarisala sugrađanka Marija H.

Naši sagovornici saglasni su da je hrana u kuhinji Crvenog krsta raznolika i da im taj obrok u toku dana mnogo znači.

"Nemamo pravo da se bunimo, hrana je prihvatljiva. Služe nam pasulj, rižu, grašak, makarone, piletinu, kobasice, hrenovke", rekao nam je jedan srednjovječni korisnik javne kuhinje ne želeći da se predstavi.

Tražeći novog sagovornika uočili smo komešanje prisutnih i zaziranje od naših eventualnih pitanja. Ipak, jedan sugrađanin iz Lazareva požalio se na teško stanje.

"Ne živim nikako, bijeda živa! Korisnik sam socijalne pomoći jer na penziju još moram da čekam, hrana u kuhinji je dobra - ne da umrijeti!", kaže nam ovaj sugrađanin.

crveni krst, javna kuhinja, javne kuhinje, kuhinja, obrok, kazan, hrana, socijala Foto: MONDO/Dušan Volaš


Na području Banjaluke djeluju i rade javne kuhinje gradskog Crvenog krsta, "Merhameta", "Karitasa" i Mozaik prijateljstva "Obrok ljubavi".

Sekretar gradske organizacije Crvenog krsta Željkica Ilić rekla je za MONDO da javna kuhinja ove organizacije broji 435 korisnika, a toliko se i obroka dnevno spremi. Ova javna kuhinja radi svakim danom osim nedjelje, dok subotom korisnici dobijaju hljeb i konzervu ili nešto drugo u zavisnosti od donacija.

Da bi neko postao korisnik javne kuhinje Crvenog krsta prvo mora da se obrati Centru za socijalni rad koji će da izradi socijalnu kartu podnosioca.



Ilićeva nam je pojasnila da uveliko postoji potreba za većim brojem obroka, ali da Crveni krst zbog ograničenosti finansijskim sredstvima nije u mogućnosti da svima izađe u susret.

"Sve zavisi od Gradske uprave i njihove finansijske podrške. Novi ugovor trebalo bi potpisati ovih dana i mislim da će se raditi o istom iznosu kao i ranije, mada ne možemo sa sigurnošcu tvrditi sve dok isti ne realizujemo", pojasnila je Ilićeva i dodala da im je svaka pomoć dobrodošla.

"Imamo veliki broj ljudi koji nisu obuhvaćeni javnom kuhinjom, a kojima je potrebna svaka vrsta pomoći. Svi koji žele da dostave bilo kakvu pomoć mogu da nam se obrate na adresi Dr Mladena Stojanovića broj 7, od 8 do 16 časova", rekla nam je Ilićeva.

Ilustracija Foto: Mondo/Goran Sivački Ilustracija

Ilićevu smo upitali da prokomentariše nedavne medijske informacije da je gradski Crveni krst pred gašenjem zbog teške materijalne situacije. Takođe, prema nekim informacijama, nekoliko konzervi i isto toliko kilograma brašna i šećera, te par vreća voća, trenutna su slika skladišta banjalučkog Crvenog krsta.

"Crveni krst je najstarija svjetska humanitarna organizacija i ne može i neće se ugasiti, ali smo ograničeni u provođenju naših akcija zbog nedostatka novca", pojasnila je Ilićeva i dodala da, ukoliko bude potrebe, radnici Crvenog krsta će raditi bez plata kako bi ova organizacija opstala.

Ifeta Kurgašević iz banjalučkog "Merhameta" kaže za MONDO da ta humanitarna organizacija broji 171 korisnika javne kuhinje, a od toga za 65 bolesnih i nepokretnih obezbijeđen je prevoz hrane do njihovih domova.

Humanost za primjer

Obrok humanosti moguće je dobiti i kod "Sestara Majke Tereze" koje unazad desetak godina u svojoj kuhinji dnevno nahrane nekoliko desetina gladnih. U svom malom prihvatilištu imaju ležajeve za beskućnike, a takođe pomažu napuštene, bolesne i zatvorenike. Ove sestre ne žele medijsku pažnju i u potpunosti su predane humanitarnom radu.

"Rad kuhinje se finansira djelimično od novčanih sredstava Gradske uprave, sredstava Ministarstva lokalne uprave i samouprave RS, a velikim dijelom i od sredstava naših donatora iz inostranstva", pojasnila je Kurgaševićeva i dodala da svi koji žele da pomognu mogu da se obrate na adresu Gorana Radulovića broj 11.

Oko 400 socijalno ugroženih Banjalučana hrani se i u kuhinji Udruženja građana Mozaik prijateljstva "Obrok ljubavi" koja opstaje zahvaljujući donacijama, a takođe i podršci Grada Banjaluke.

"Obroke dijelimo samo nedjeljom, a korisnici ove kuhinje su uglavnom starije osobe ili ljudi koji imaju mala odnosno nikakva novčana primanja. Da bi neko postao korisnik naše kuhinje, mora nam donijeti dokumentaciju iz koje se vidi kolika su mu primanja, da li postoji određeni stepen invalidnosti, kao i broj ukućana sa kojim živi", rekli su za MONDO u UG "Mozaik prijateljstva" i dodali da prevoze hranu korisnicima koji nisu u mogućnosti da sami dođu u njihovu kuhinju koja se nalazi na adresi Cara Lazara 20 u naselju Obilićevo.

Ostale vijesti