BBC Future je u Sidneju 15. novembra održao samit s govornicima iz celog sveta. Naučnici su izneli vrlo zanimljive ideje o očuvanju planete. Evo ih...
1. Borba protiv bakterija otpornih na antibiotike
Zovu to apokalipsom antibiotika. Razvoj bakterija otpornih na antibiotike je velik problem, ne samo u Srbiji već u celom svetu. Heder Hendrikson sa Univerziteta Masej i njen tim misle da imaju rešenje, a to je - zaraziti ljude virusima. Ako bismo koristili bakteriofage - ninja viruse, kako ih zove Hendrikson - da napadaju bakterije, onda se možemo boriti protiv bolesti na sasvim nove načine.
2. Konkureti raketama - visoko leteći super mlaznjaci
Elon Musk je došao na naslovnice zbog svojih raketa koje se mogu koristiti više puta, ali postoje i jeftinije alternative: hipersonični mlaznjaci. Ta bi se tehnologija uskoro mogla koristiti za lansiranja u svemir, smatra Mišel Smart sa Univerziteta u Kvislendu.
3. Recikliranje e-otpada u svakom gradu
Naučnica Vina Sahajuala želi da promeni gledanje na staru elektroniku. Smatra da je ne treba tretirati kao smeće, nego kao na blago. U vašem pametnom telefonu postoje mnogi dragoceni metali koji bi se mogli ponovno iskoristiti, ali se bacaju. Njena ideja su 'mikro-fabrike' u svakom gradu koje bi mogle vaditi te materijale za reciklažu.
4. Graditi ekološke gradove pored okeana
Zeleno inženjerstvo postalo je često viđeno u gradovima, bilo da se radi o energetski efikasnim zgradama ili biljnim zidovima. Ema Jonston iz Sidneja smatra da moramo da počnemo da razmišljamo kako gradovi deluju na okean: tzv. plavo inženjerstvo je rbez nbjega gradovi na obalama mijenjaju morske ekosistem, a gradovi iz unutrašnjosti zagađuju more.
5. Nove mašine za put na Mars
Ako ćemo putovati do Marsa, pa i dalje nre bi trebalo putiovati u neudobnoj metalnoj kutiji. Rejčel Armstrong sa Univerziteta u Njukastlu predlaže da počnemo da razmišljamo i sredini i ekologiji svemirskih brodova i planetarnih kolonija, kako bi bile što sličnije zemlji. To bi trebalo da pomognu portpuno nove generacije svemirskih brodova.
6. Pametni telefoni koji paze na vaše zdravlje
Oni s mentalnim teškoćama su u prilićnoj teškoj situaicji jer nemaju uvek i odmah pomoć lekara i bliskih ljudi. Helen Krinstesen i kolege razvijaju niz aplikacija za pametne telefone koje bi mogle pomoći u praćenju, podršci, pa i čak lečenju osoba koje pate od depresije i drugih stanja, 24 sata na dan.
7. Morska trava kao hrana budućnosti
Morska trava i alge su standardni deo azijske kuhinje. Pia Vinberg smatra da bi morska trava mogla biti bitna hrana budućnosti i ključan izvor omega-3 kiselina. Takođe, navodi i da može čuvati ugljen dioskid i biti korisna za životnu sredinu.
8. Po uzoru na Uber, da bi gradovi bili pametniji
Kad se vozite Uberom, vozačev pametni telefon služi kao senzor i snima podatke o kretanju koji bi se mogli iskoristiti da se izradi sigurnosni profil vašeg grada. Uberov tim za sigurnost prolazi kroz sve te podatke kako bi pronašli načine da poboljšaju sigurnost na putu, od identifikovanja problematičnih raskrsnica do riskantnih ponašanja u vožnji.
9. Stvoriti još bolje ljude robote
Jedno je jasno iz skorašnjih inovacija kada je reč o robotima - mašine mogu samostalno da uče i da samostalno funkcionišu mnogo bolje nego danas Pretraživači Googlea-, Microsofta i IBM-a pokazuju celom svetu da mašinama treba pružiti mogućnost da uče.
10. Naočare za drugi svet
2016. godina je bila velika godina za virtualnu stvarnost, ali mnogi tehnolozi veruju da budućnost leži u proširenoj stvarnosti. Za one koji ne znaju, to je grafika postavljena preko stvarnog sveta korišćenjem posebnih naočara. Pokemon Go je dokazao da to ima potencijala, ali pitanje šta sledi? Ulice i zgrade s animiranom grafikom, što će zauvek promeniti naše gradove.
11. Uzgajanje malih mozgova u laboratoriji
Istraživači uzgajaju tkiva mozga u Petrijevim zdelicama - s neuronima, korteksom, hipokampusom, itd. Ideja je da se koriste kako bi se proučavala razna stanja, od autizma do šizofrenije.
12. Alternativna ruta do čiste energije?
Male privatne kompanije imaju svoje načine na koje pokušavaju da dođu do energije fuzije. Jedan primer je kompanija "General Fusion", koja koristi magnetska polja da stvori super-vrelu plazmu. Male su šanse, ali ako uspeju…
13. Lekovi sa dna Arktika
Ljudskoj vrsti preti nestanak lekova. Kao što već rekosmo, otpornost bakterija postaje pošast našeg doba, a sa druge strane smo u stačlnoj borbi sa kancerom i blestima srca. Grupa sa Univerziteta Tromso u Norveškoj pretražuje dno Arktika u potrazi za novim lekovima. Stvorenja poput sunđera i mikroalgi imaju puno potencijala u razvoju novih lekova.
14. Novi supertvrdi materijal
Izvor: Istock/Getty imagesNovi oblik supertvrdog nanodijamanta može podneti pritisak tri puta veći od onih pronađenih u Zemljinom jezgru. U prahu se koriste u modnoj industriji, a medicini pokupavaju da ih upotrebe kako bi se lekovi preneli do teško dostupnih delova tijela. Nanodijamanti mogu da podstaknu rast kostiju.
15. Iskoristiti kanalizacione vode za piće
U nekim delovima sveta, otpadna voda koja teče niz odvo, čak i voda iz toaleta se filtrira dok se ne dobije čista kao izvorska voda, ako ne i više. Naučnici smatraju da je to pametan način da se pomogne područjima pogođenima sušom, a navodno i ima sladak okus.
16. Implantanti za kontrolu mozga
Naprave koje se nalaze na lobanji baš nisu dobre za čitanje misli. Istraživač Nikolas Opi je s kolegama došao do kompromisa: naprava koja se zove stentroda. Ubacuje se niže u telo i dovodi do mozga. Kratkoročno, može da pomogne paralizovanim ljudima. Dugoročno, svi bi mogli da imaju ovaj čip.
17. Štit od Sinca u borbi protiv klimatskih promena
Ako se stvari jako pogoršaju kada je reč o klimatskim promenama, možda će nam trebati radikalna rešenja. Jedno od radikalnijih su 'svemirske sunčane naočare'. Ideja je to da se instalira ogroman štit za blokiranje sunčevih zraka, oko milion kilometara od Zemlje.
18. Kamioni bez vozača
Autonomna vozila s kojima ćemo prvo imati kontakt verovatno će biti kamioni. Veliki kamioni s prikolicama bili bi sigurniji da se vozači ne umaraju na dugim putovanjima. Takođe, bili bi efikasniji ukoliko voze u grupama.To bi moglo promeniti tržište rada - vozač kamiona je najuobičajeniji posao u polovini država u SAD.
19. Ne opterićivati se sa previše informacija
Velike količine podataka menjaju kako gledamo na svet. Čak 90 odsto podataka stvoreno je u poslednjih nekoliko godina, ali to i znači da previše podataka može zamagliti činjenicu da znamo premalo o prošlosti. Precenjuju se kratkoročni trendovi nauštrb istorije.
20. Materijali koji upijaju ugljen dioksid
To su najporozniji materijali na svetu i mogu se koristiti kao filteri za čišćenje zagađenja, ili za čuvanje prirodnog plina, vode, vodonika ili uglen dioksida. Metju Hil veruje da materijali koje razvija mogu proizvesti revoluciju u budućnosti energetike i rešavanja problema staklenih bašta.