• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Top 10 - Bura u regionu u 2016.

Autor mondo.rs

Evo liste deset najvažnijih događaja u regionu u 2016. godini...

1. REFERENDUM U REPUBLICI SRPSKOJ

U Republici Srpskoj je 25. septembra održan referendum na kojem je 99,79 odsto birača podržalo da se 9. januar i ubuduće obilježava kao Dan republike. Na referendum je izašlo oko 60 odsto građana s pravom glasa. Referendum je održan uprkos tome što ga je Ustavni sud BiH 17. septembra zabranio i pored upozorenja Kancelarije visokog predstavnika, kao i ambasada stranih zemalja da je to antiustavni i antidejtonski čin. Održavanje referenduma nije podržao ni zvanični Beograd, dok je Rusija ocijenila da građani RS imaju pravo da na referendumu odlučuju o bitnim pitanjima, kao što je Dan republike. Uprkos sprovedenom referendumu, po nalogu Ustavnog suda BiH, RS je morala da proglasi nevažećim odredbe Zakona o praznicima, prema kojem je 9. januar Dan republike. Ustavni sud BiH je u novembru 2015. donio odluku, prema kojoj je poslava 9. januara kao Dana RS diskriminatorska za građane tog entiteta koji nisu Srbi i pravoslavci, jer se
tada obilježava i krsna slava RS - Sveti Arhiđakon Stefan. Nakon što je Ustavni sud BiH izbrisao 9. januar iz Zakona o praznicima RS, RS je usvojila Zakon o Danu republike, prema kojem će se 9. januar ponovo obilježavati kao Dan RS, ali kao neobavezujući i sekularani praznik. Pošto su Bošnjaci stavili veto na taj zakon u Domu naroda RS, on još nije stupio na snagu. U međuvremenu, Tužilaštvo BiH pokrenulo je proces protiv predsjednika RS i članova entitetske Komisije za sprovođenje referenduma, zbog održavanja referenduma koji je prethodno zabranjen.

2. ŠARENA REVOLUCIJA U SKOPLJU

Izvor: MN PRESS

Makedoniju su proljetos zahvatili višednevni protesti građana protiv vladavine VMRO DPMNE Nikole Gruevskog, nazvani "šarena revolucija". Protesti su počeli polovinom aprila, kada su na ulice Skoplja i drugih gradova Makedonije izašli građani nezadovoljni odlukom predsjednika države Djorđa Ivanova da abolira više od 50 političara i njihovih saradnika kojima su prijetile tužbe za kriminal i korupciju. Najveći dio aboliranih su bili funkcioneri vladajućeg VMRO DPMNE, među kojima i lider te stranke Nikola Gruevski. Iako su tokom protesta zahtjevi građanskih organizacija koji su ih pokrenuli proširivani, "šarena revolucija" je gubila na masovnosti nakon što je Ivanov početkom juna povukao sve abolicije, a nedugo zatim su protesti prestali.

3. KARADŽIĆ OSUĐEN NA 40 GODINA, MLADIĆ ČEKA PRESUDU

Haški tribunal izrekao je 24. marta prvostepenu presudu bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, osudivši ga na 40 godina zatvora. Karadžića (71) koji je u pritvoru od jula 2008, kada je uhapšen u Beogradu, Tribunal je proglasio krivim za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje pripadnika Unprofora za taoce, 1992-95. Žalbe na presudu uložili su i Karadžić, koji tvrdi da njegova krivica nije dokazana i da je proces bio nepravičan, pa traži oslobađanje, ali i tužioci koji traže da mu bude izrečena kazna doživotnog zatvora i da bude osuđen i za genocid u opštinama. Po istoj optužnici, Tribunal je od maja 2012. sudio i Karadžićevom bliskom saradniku, ratnom komandantu Vojske RS Ratku Mladiću. Proces je okončan završnim riječima koje su branioci i tužioci održali od 5. do 15. decembra. Tužioci su tvrdili da su dokazali krivicu generala Mladića (74) po svih 11 tačaka optužnice i zatražili su da mu sudije izreknu kaznu doživotnog zatvora. Odbrana je tražila da Mladić bude oslobođen svih optužbi, ističući da tužioci nisu dokazali njegovu krivicu van svake sumnje, što je po pravilima njihova obaveza.

4. ŠEŠELJ OSLOBOĐEN

Izvor: Mondo/Stefan Stojanović

Nesumnjivo najkontroverzniji proces u istoriji Haškog tribunala, suđenje lideru Srpske radikalne stranke Vojislavu Šešelju okončano je oslobađajućom prvostepenom presudom, izrečenom 31. marta u njegovom odsustvu. Šešelj (62) je bio optužen za zločine nad Hrvatima i Muslimanima u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH, 1991-93. Oslobađajuću presudu, na koju se tužilaštvo žalilo, raspravno vijeće je donijelo preglasavanjem - predsjedavajući sudija Žan-Klod Antoneti i sudija Mandaje Nijang glasali su da Šešelj bude oslobođen, dok se treći član veća, Flavija Latanci tome oštro protivila. Većina je, u presudi koja ima samo 100 strana, utvrdila da tužioci nisu dokazali da je Šešelj kontrolisao dobrovoljce SRS koje je poslao na ratišta u Hrvatskoj i BiH, niti je njima komandovao u slučajevima kada su oni činili zločine. Kao nedokazan, većina je odbila i navod optužnice da je Šešelj "govorom mržnje" fizički počinio zločine u vojvođanskom selu Hrtkovci i u Vukovaru. U novembru 2014. sudije su Šešelja iz humanitarnih razloga pustile na privremenu slobodu, zato što boluje od kancera jetre, a on nije htio da se vrati u pritvor ni na izricanje presude. U pritvoru u Sheveningenu, Šešelj je bio od 24. februara 2003, kada se dobrovoljno predao odmah pošto je objavljena optužnica protiv njega. Suđenje je, poslije jednog neuspelog pokušaja i Šešeljevog štrajka glađu, počelo u jesen 2007, a dokazni postupak je bio okončan završnom riječi tužilaca u martu 2012.

5. BIH NAPRAVILA KORAK KA EU

Izvor: MONDO/Samir Cacan

Evropski komesar za politiku susedstva i pregovore o proširenju Johanes Han uručio je 9. decembra vlastima BiH upitnik Evropske komisije. Vlasti te zemlje imaju rok od šest mjeseci da odgovore na oko 3.200 pitanja iz ekonomske, političke i pravne oblasti, poslije čega počinje proces odlučivanja o dodjeli kandidatskog statusa BiH. BiH je u februaru 2016. podnijela zahtjev za članstvo u EU, a Savjet za opšte poslove EU je u septembru dao zeleno svjetlo na sednici u Briselu aplikaciji BiH za članstvo u EU. Prema ocjeni analitičara, pitanje je da li će BiH u datom roku dati odgovore na sva pitanja, ako se ima u vidu njena složena unutrašnja struktura, stalne međunacionalne i političke tenzije.

6. BURNA GODINA U ODNOSIMA BEOGRADA I ZAGREBA

Godinu tenzija u odnosima Beograda i Zagreba obilježio je verbalni "rat" u kom su pominjani NDH i Ante Pavelić, velikosrpska agresija i Slobodan Milošević, Vojislav Šešelj, Velika Srbija, kardinal Stepinac, genocid i Jasenovac… Tenzije su počele u aprilu hrvatskom blokadom otvaranja poglavlja 23 u pregovorima Srbije s EU, najviše zbog spornog srpskog zakona o univerzalnoj jurisdikciji za ratne zločine, što je izazvalo oštre reakcije u Beogradu. Situaciju su u junu pokušali da poprave predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i premijer Srbije Aleksandar Vučić simboličnim susretom na mostu preko Dunava i potpisivanjem Deklaracije o unapređenju odnosa. Hrvatska je početkom jula dala zeleno svjetlo za otvaranje poglavlja 23, ali su nove nesuglasice izbile krajem jula uoči obilježavanja godišnjice vojno-policijske akcije Oluja. Povod su, među ostalim, bile ukinute presude Alojziju Stepincu, a potom i Branimiru Glavašu, kao i paljenje hrvatske zastave u Srbiji. Dvije strane razmenile su više protestnih nota i oštrih riječi, a prijetilo se i prekidom diplomatskih odnosa. Početkom decembra saznalo se za spomen ploču s uklesanim ustaškim pozdravom "Za dom spremni" koju je u centru Jasenovca postavilo udruženje hrvatskih ratnih veterana, a zategnutu atmosferu je dodatno podgrejala afera "Čokolinda" - javno izvinjenje predsjednice Hrvatske zbog toga što je djeci u Dubrovniku podijelila paketiće u kojima su bile i čokoladice proizvedene u Srbiji. Uslijedila je hrvatska blokada na otvaranje poglavlja 26 u pregovorima Srbije i EU zbog udžbenika za hrvatsku manjinu, ali je Zagreb krajem decembra povukao protivljenje. Taman kada se učinilo da se strasti smiruju, prepucavanje se nastavilo zbog nabavke ruskih MiG-ova u Srbiji i američkih helikoptera u Hrvatskoj uz burne reakcije na obje strane.

7. HDZ SRUŠIO SOPSTVENU VLADU

Hrvatska je početkom 2016. dobila vladu koja će ostati upamćena po najkraćem trajanju, ali i po tome što je prvi put vladajuća stranka, u ovom slučaju Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), srušila sopstvenog premijera. Najprije je početkom godine, na prijedlog HDZ, 49-godišnji Hrvat iz Kanade, biznismen Tihomir Orešković postao premijer. U politiku je ušao bez ikakvog političkog iskustva, a na funkciju predsjednika vlade došao je s pozicije glavnog finansijskog direktora farmaceutske kompanije Teva. Vladu su od početka pratile afere, ali i žestoke kritike domaće i međunarodne javnosti zbog izbora ministra kulture, kontroverznog Zlatka Hasanbegovića, u javnosti najpoznatijeg po veličanju ustaštva. Zbog nepovjerenja između HDZ i Mosta, ali i korupcijske afere vezane uz bivšeg lidera HDZ Tomislava Karamarka, vlada se urušila poslije samo pet meseci. HDZ je u parlamentu srušio svoju vladu, ali nije uspio da okupi novu parlamentar
nu većinu, pa su uslijedili vanredni parlamentarni izbori u septembru. Na tim izborima ponovo je pobijedio HDZ, ali s novim liderom i ponovo je s Mostom formirao vladu. Novi stranački šef i premijer Andrej Plenković najavio je smirivanje tenzija u društvu i otklon od radikalne desnice.

8. IZBORI NISU RIJEŠILI KRIZU U CRNOJ GORI

Izvor: Mondo/ Goran Sivački

Politička kriza koja je Crnu Goru zaljuljala tokom prošle godine, nije razriješena oktobarskim parlamentarnim izborima od kojih se to očekivalo, imajući u vidu da ih je pripremala vlada izbornog povjerenja u čiji sastav su ušli i opozicioni predstavnici. Vladajuća Demokratska partija socijalista nije uspjela da obezbijedi stabilnu većinu, već je na tankoj većini formirala vladu s manjinskim partijama kojoj mnogi predviđaju da neće dočekati kraj mandata. Po mišljenju opozicije senku na izborni dan i regularnost izbora bacilo je hapšenje grupe državljana Srbije koja je zajedno s dvojicom ruskih državljana i uz umiješanost jednog od čelnika opozicionog, proruskog Demokratskog fronta, navodno planirala nasilno zauzimanje Skupštine i hapšenje i likvidaciju doskorašnjeg premijera Mila Djukanovića. Opozicija zbog toga bojkotuje Skupštinu, traži da se slučaj do kraja rasvijetli, da se ponove parlamentarni izbori i održe za jedno s predsjedničkim - najkasnije do marta 2018. S državnih funkcija otišao je dugogodišnji premijer Milo Đukanović u trećem pokušaju od 2006. godine. Ovoga puta, po mnogima, to nije bila samo njegova odluka, već je uslijedila pod pritiskom EU koja je u više navrata nezvanično saopštavala kako Crna Gora ne može u Uniju "ako ne iskusi demokratsku promjenu vlasti". Đukanovića je naslijedio njemu lojalni, dugogodišnji šef tajne policije Duško Marković, čiji je jedan od ključnih zadataka da konsoliduje problematične javne finansije s 40 odsto naraslim dugom poslednjih godina i da uvede zemlju u NATO, što se i formalno očekuje do sredine 2017.

9. NEIZVJESNOST POSLIJE IZBORA U MAKEDONIJI

U Makedoniji su 11. decembra, poslije dva odlaganja, održani vanredni parlamentarni izbori. Umjesto da dovedu do početka razrješenja duge političke krize, tijesni rezultati izbora su je samo dodatno zakomplikovali. Dvije najveće stranke koje pretenduju da formiraju novu vladu su dobile skoro isti broj mandata, ali nijedna dovoljno da vladu formira sama. Dosad vladajuća VMRO DPMNE Nikole Gruevskog je dobila 51, a njen glavni oponent Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) Zorana Zaeva 49 mandata. Gruevski tvrdi da mandat za sastav vlade mora da pripadne njemu kao pobjedniku izbora, dok Zaev odgovara da mu se ne smije dozvoliti da formira vladu, jer je upravo njegova desetogodišnja "kriminalna vladavina razlog za vanredne izbore". U slučaju da Gruevski bude spriječen da dobije mandat za formiranje vlade, njegovi saradnici su zaprijetili "gnjevom naroda". Glavnu ulogu u formiranju nove vlade imaće partije Albanca u Makedoniji, DPA, Besa, Alijansa za Albance i DUI, bez kojih je bila kakva postizborna matematika nemoguća. Prema rokovima koji su propisani zakonom, nova vlada Makedonije mogla bi da se očekuje početkom 2017. godine.

10. UHAPŠEN FAHRUDIN RADONČIĆ

Izvor: MONDO/Samir Cacan

Lider Saveza za bolju budućnost i medijski tajkun Fahrudin Radončić uhapšen je 25. januara u Sarajevu, zbog sumnje da je ometao rad pravosudnih organa u BiH i na Kosovu, odnosno da je vršio pritisak na svjedoke u procesu koji se pred prištinskim Sudom vodi protiv narko-bosa Nasera Keljmendija. Tužilaštvo BiH optužilo je Radončića da je vršio pritisak na svjedoka Azru Sarić koja je trebalo da svjedoči u procesu protiv Keljmendija za ubistvo sarajevskog kriminalca Ramiza Delalića Ćele 2007. Radončić je tri mjeseca proveo u pritvoru, a potom je pušten uz mjere zabrane napuštanja zemlje. Krajem oktobra Radončič je svjedočio pred Osnovnim sudom u Prištini u slučaju protiv Keljmendija, navodeći da je za ubistvo Ramiza Delalića Ćele odgovorna "bošnjačka državna mafija", kao i da je po nalogu Stranke demokratske akcije (SDA) Delalić ubio srpskog svata Nikolu Gardovića na Baščaršiji, poslije čega je počeo rat u BiH. "U javnosti je postojala verzija da Delalić traži milion maraka od SDA zato što je po njenom nalogu ubio srpskog svata i tako je počeo rat u BiH", rekao je Radončić. Ta njegova izjava zakomplikovala je odnose između njega i Bakira Izetbegovića, lidera SDA, kao i odnose između SBB i SDA, koji su u koaliciji u Federaciji BiH i na državnom nivou.

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE