Kako je Ljubljana uspjela da “prodiše”

Autor:

Novinarka Monda posjetila je Ljubljanu, Zelenu prijestonicu Evrope 2016. Prenosi vam utiske iz grada u kome nema saobraćaja u centru, na javnoj rasvjeti su štedne sijalice i sve više ljudi daje svoj doprinos ekologiji.

0
A- A A+
ljubljana, zelena ljubljana, zelenilo, drveće, reka, ljubljanica, slovenija Foto: VisitLjubljana/ M.Budnar

Ako 10 ili više godina niste bili u Ljubljani, danas je ne biste prepoznali.

Prodisala je. Bukvalno.

Nekada su centrom grada dominirali autobusi i automobili. Sada su ih zamijenili biciklisti i pješaci. Umjesto parkinga uz Ljubljanicu, rijeku koja prolazi kroz “srce” grada, sada su tu prijatni kafići i restorani sa vrtovima, koji daju šarm šetalištu.

Prije deceniju prijestonica Slovenije je počela svoj preobražaj. Kažu, sada su na nešto više od pola puta do cilja, ali ono što ćete vidjeti u ovom gradu oduševiće vas. Cijenite li one koji brinu o održivom razvoju, ostaćete potpuno impresionirani Ljubljanom.

Ona je postala mnogo kvalitetnije mjesto za život, ali i mamac za turiste.

Kada pogledate samo koliko veličanstveno izgleda Kongresni trg, koji je posljednjih godina stjecište različitih umjetničkih i zabavnih manifestacija, zapitate se zašto li još ranije odatle nisu sklonjeni automobili i gradski prevoz.

Zatvaranjem centra i Slovenske ceste (od 2014. godine) rezultiralo je znatno boljim kvalitetom vazduha. Primjera radi, u 2015. nivo ozona i benzena nije premašena nijednom. Dodajmo i to da je nivo buke u prosjeku opao za šest decibela.

U početku nisu bili oduševljeni, ali...

Ljudi su u početku su negodovali što u centar grada ne mogu da dođu kolima i da se parkiraju, ali kada su vidjeli koliko je čistije onda su se brzo privikli. Sada su svi oduševljeni. Shvatili su koliko su vremena gubili dok su čekali autobus kakve su gužve bile u saobraćaju i koliko je vremena bilo potrebno da se pređe s jedne na drugu stranu reke”, ispričao mi je Jure.

Objasnio mi je da su veliki parkinzi za automobile (ukupno skoro 2.500 mesta) izmješteni i udaljeniji od centra, da je čak i tu posađeno zelenilo, a da je gradski prevoz ka tim mjestima pojačan. I ne samo to. Dnevna karta za parkiranje staje 1.2 evra i uz nju se dobijaju dvije besplatne vožnje javnim autobusom. Od kojih neki idu na plin.

Kroz centar Ljubljane ipak prolazi saobraćaj, ali kakav. Električni voz, odnosno kako Slovenci kažu električni vlakec. Urban je djelo domaćeg stručnjaka Mira Zoriča i više je namijenjen turistima, jer prolazi pored najvećih znamenitosti. Brzinom od maksimum 25 km/h vožnja od prve do posljednje stanice traje 75 do 90 minuta i košta pet evra.

Mislili su u Ljubljani i na starije sugrađane i osobe sa invaliditetom. Njih kroz centar grada saobraćaju u Kavalirima, vozilima nalik onima koje viđamo na terenima za golf.

Ni električni automobili ovde nisu naučna fantastika. U širem centru vidjećete punjače, a pored njih čak i nedavno predstavljene “smartove” na električni pogon.

Kada su mi rekli da postoji gradska mreža besplatnih bicikala BicikeLj i da je ona za 3,5 godine korišćena je 2,5 miliona puta (Ljubljana ima oko 270 hiljada stanovnika), a da su sijalice u gradskoj rasveti štedljive - stajala sam nasred Prešernovog trga i aplaudirala. Bez šale!


Pored zatvaranja strogog centra za saobraćaj, drugi najveći izazov svih uključenih u projekat “ozeljenjavanja” bio je da očiste korito Ljubljanice i srede obalu. Danas je tu dotjerana promenada, sa mnoštvom ugostiteljskih objekata, kroz koju kada šetate potpuno imate utisak da ste na pola puta između Beča i Venecije. Kroz rijeku koju je najveći slovenački književnik France Prešern proslavio u pjesmi “Povodni mož” prolaze samo turistički brodovi.

Profitirali i od turizma

A turista u Ljubljani ima sve više. I broj noćenja se duplirao u posljednjih nekoliko godina, kažu u turističkoj organizaciji.

Ne težimo tome da imamo više turista, jer Ljubljana je mala luksuzna destinacija. Mi želimo da oni produže boravak ovdje, da ostvare više noćenja u jeku sezone i da odavde odlaze u obilazak okoline ili drugih dijelova Slovenije”, kaže za MONDO Nina Kosin, PR menadžerka Turističke organizacije Ljubljane.

Ona nije željela da otkrije koliko je do sada novca uloženo u ovaj projekat. Samo je rekla da veliki dio finansijskih sredstava namijenjenih razvoju turizma je upravo usmjeren za “zelenu Ljubljanu”. Za cjelokupan način kako su ovu ideju održivog razvoja i ekologije približili građanstvu, posebno u godini kada je bila Zelena prijestonica Evrope 2016, Ljubljana je dobila brojne prestižne nagrade. Posljednje u nizu priznanje stiglo je na Konventa sajmu kongresnog turizma u Ljubljani, za komunikaciju u okviru info centra Point.For.You.

Šuma pokriva 46 odsto teritorije grada, a pijaća voda je dobijena je na prirodan način, bez hemijskih tehnoloških postupaka obrade. Prijestonica Slovenije jedan od rijetkih glavnih gradova koji ima vodu za piće iz česme.

Osim toga, u lijepim javnim fontanama, čiji broj je u posljednjih sedam godina porastao na više od 30, je takođe pijaća voda. One rade 180 dana godišnje, kvalitet tekućine se testira jednom mjesečno, a njihove lokacije možete da pronađete uz pomoć aplikacije mobilne aplikacije TapWater.

Treba li dodati da su u centru grada postavljene podzemne kante za reciklažu đubreta koje bi trebalo da budu zamijenjene i na periferiji. Ne samo da nigdje nećete videti đubre i osjetiti smrad, već se azijski turisti pored njih fotografišu jer lijepo izgledaju.

Ako vas put nanese u Ljubljanu možda bi zanimljivije kao mjesto za fotografiju bilo da izaberete park Tivoli ili jednu od najstarijih botaničkih bašta u Evropi.

Aleksandra Petrovski, Mondo.rs

Tagovi:

Ostale vijesti