Trenutne vremenske imaju veliki uticaj na proizvodnju voća i drugih kultura. Dovoljno je konstatovati da snijeg krajem aprila baš i nije normalna pojava.
Petar Ninić, diplomirani inženjer poljoprivrede kaže za MONDO da je voće u tzv. fazi odmetanja plodova i to je, sa aspekta osjetljivosti na niske temperature ovo najkritičniji momenat.
"Sam snijeg i nije tolika opasnost, ukoliko nije obilan i težak (mokar), pri čemu može doći do lomljenja grana. Snijeg može imati i pozitivne strane, a to je prije svega zaštita od mraza. Prava opasnost očekuje se noćas i sutra ujutro, kada će uslijed izvedravanja neba i niskih temperatura sigurno doći do pojave mraza u jutarnjim satima," objašnjava Ninić
On savjetuje da je danas krajnji momenat za pripremu voćnjaka za odbranu od mraza i niskih temperatura.
"U suštini, najbitnije je da su biljke u dobroj kondiciju, na šta uticaj imaju cjelokupne agro i pomotehničke mjere pripjenjene kako prethodne godine, tako i ovog proljeća. Pored toga, neophodno je raznim, kombinovanim mjerama ublažiti uticaj niskih temperatura na voće. Najefikasnije mjere su: zadimljavanje, odnosno spaljanje različitih materijala koji sporo sagorijevaju (natrulo sijeno i slama, piljevina, automobilske gume, ostatci od rezidbe i sl), orošavanje voćnjaka (putem antifrost sistema, atomizera, prskalica i sl.), stvaranje vještačkog strujanja (mješanja) vazduha pomoću velikih ventilatora, helikoptera, itd.", kaže naš sagovornik.
Ovaj stručnjak sugeriše da je poželjno nakon pojave mraza voćke tretirati sa "antistres proizvodima", koji su na bazi aminokiselina ili biljnih hormona.
"Na kraju, evidentno je da će trenutne vremenske prilike postati učestalije iz godine u godinu, te će se u skladu s tim morati preduzimati adekvatne mjere. Donedavno je navodnjavanje voćnjaka bilo rijetka pojava u voćnjacima, a sada je standard. Slična situacija je i sa protivgradnim sistemima, a nadam se da će i antifrost sistemi u budućnosti postati nešto bez čega se ozbiljna tržišna proizvodnja ne može planirati.," zaključuje Ninić.