Ovako je govorila Desanka Maksimović (VIDEO)

Autor:

Skoro čitav vijek nakon što je objavila svoje prve stihove, njena "Krvava bajka" i dalje dira pravo u srce. Podsjetite se riječi ove velike pjesnikinje!

Ovako je govorila Desanka Maksimović (VIDEO) Foto: YouTube/screenshot

Na današnji dan, 16. maja 1898. godine rođena je velika srpska pjesnikinja i književnica Desanka Maksimović.

Desanka je rođena u Rabrovici kod Valjeva, kao najstarije dijete Mihaila i Draginje Maksimović. Porodica se ubrzo odselila u obližnju Brankovinu gdje je Desanka odrasla, a gimnaziju završila u Valjevu. Studirala je književnost, opštu istoriju i istoriju umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu.

Prve stihove objavila je dvadesetih godina prošlog vijeka, prije skoro 100 godina!

Karijeru je započela u obrazovanju, i radila u gimnazijama u Obrenovcu i Beogradu. Francuska vlada je stipendirala njeno usavršavanje u Parizu, a poslije kraćeg posla u Dubrovniku, vratila se u Beograd i radila u Prvoj ženskoj realnoj gimnaziji, odnosno današnjoj Petoj. Tamo joj je učenica bila Mira Alečković, sa kojom se kasnije sprijateljila.

Desanka se 1933. godine udala za Sergeja Slastikova, a par nije imao djece. Zato je Desanka svoje misli i osjećanja posvetila djeci, za koju je napisala pedesetak knjiga pjesama i proze.

Poslušajte njene poruke mladima - "da se čuva zdravlje, da se ima što više znanja i radoznalosti, i da se voli svoja zemlja".

Izvor: YouTube

Kada je izbio Drugi svjetski rat, Maksimovićevoj je već bilo vrijeme za penziju, ali se sredinom četrdesetih vratila u školu i ostala tamo do 1953. godine. Iz ratnog perioda najpoznatija je njena dirljiva pesma "Krvava bajka", posvećena streljanim đacima Kragujevca 1941. godine. Iako je napisana godine kada se masakr djece dogodio, objavljena je tek po završetku rata.

"Bilo je to u nekoj zemlji seljaka
na brdovitom Balkanu,
umrla je mučeničkom smrću
četa đaka
u jednom danu.

Iste su godine
svi bili rođeni,
isto su im tekli školski dani,
na iste svečanosti
zajedno su vođeni,
od istih bolesti svi pelcovani
i svi umrli u istom danu.

Bilo je to u nekoj zemlji seljaka
na brdovitom Balkanu
umrla je junačkom smrću
četa đaka
u istom danu.

A pedeset i pet minuta
pre smrtnog trena
sedela je u đačkoj klupi
četa malena
i iste zadatke teške
rešavala: koliko može
putnik ako ide peške...
i tako redom.

Misli su im bile pune
i po sveskama u školskoj torbi
besmislenih ležalo je bezbroj
petica i dvojki.
Pregršt istih snova
i istih tajni
rodoljubivih i ljubavnih
stiskali su u dnu džepova.
I činilo se svakom
da će dugo
da će vrlo dugo
trčati ispod svoda plava
dok sve zadatke na svetu
ne posvršava.

Bilo je to u nekoj zemlji seljaka
na brdovitom Balkanu
umrla je junačkom smrću
četa đaka
u istom danu.

Dečaka redovi celi
uzeli se za ruke
i sa školskog zadnjeg časa
na streljanje pošli mirno
kao da smrt nije ništa.

Drugova redovi celi
istog časa se uzneli
do večnog boravišta."

Poslušajte "Krvavu bajku" u kazivanju Mire Stupice.

Izvor: YouTube

Zbog posla je često putovala, i sklapala prijateljstva sa velikim misliocima i umjetnicima svog doba. Među njenim prijateljima bili su Miloš Crnjanski, Ivo Andrić, Branko Ćopić, Isidora Sekulić i brojni drugi.

Za dopisnog člana SANU izabrana je 1959, a šest godina kasnije i za redovnog člana.

Doživjela je duboku starost, i preminula 11. februara 1993. godine u 95. godini. Sahranjena je u Brankovini, gdje je i odrasla.

U njenim delima glavne teme bile su ljubav, rodoljublje, i osjećanja, iznijeti na jednostavan način koji je svako mogao da razumije, zbog čega su njene pjesme i pripovetke i dalje obavezna "lektira".

Izvor: YouTube

Tagovi:

Ostale vijesti