• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Hrkanje kod dece nije uvek bezazleno

Autor mondo.rs

Ako primetite da vaša beba hrče, to bi obavezno trebalo da pomenete lekaru jer kod dece hrkanje može biti i znak ozbiljnijih problema.

 Hrkanje kod dece nije uvek bezazleno Izvor: Guliver/Getty Images/istock
Izvor: Guliver/Getty Images/istock

Bebe su malecne i slatke, i zato nam taj zvuk hrkanja koji dopire iz krevetića može biti simpatičan i roditelji mu često ne pridaju pažnju, smatrajući ga bezazlenim.

Naravno, ako je beba prehlađena ili jako, jako umorna, ako hrče samo povremeno, onda hrkanje nije razlog za brigu.

Ali, ako beba hrče recimo četiri noći u toku nedelje, ili češće, neke stvari bi trebalo da znate, piše britanski "Miror".

"Disanje je automatska radnja, koju kontroliše mozak. U zavisnosti od nivoa određenih materija u krvi, mozak zaključuje da li disanje funkcioniše kako treba ili ne", objašnjava pedijatar dr Dejvid Mekintoš.

"Ako mozak dobije signal da nešto nije u redu, menja se ritam disanja, da bi se taj nedostatak kompenzovao. Problem sa opstrukcijom disajnih puteva (što se dešava kad hrčemo), je u tome što čak i ako mozak prepozna problem, i poveća napore da uspostavi normalnu disajnu funkciju, time se ne postiže baš previše", kaže dr Mekintoš.

Kad disajni putevi nisu prohodni, nivo kiseonika u krvi opada, i mozak onda počinje da "paniči", što dalje može da dovede do brojnih problema.

Istraživanja na ovu temu, tokom kojih je proučavano opšte stanje dece koja hrču najmanje četiri noći u toku nedelje, pokazala su da su kod njih češće poteškoće u održavanju pažnje, ali i problemi u socijalizaciji, anksioznost, depresivni simptomi, kognitivni poremećaji, problemi sa pamćenjem...

Dr Mekintoš je bio na čelu istraživanja tokom kojeg je posmatrano 1.000 mališana, tokom perioda od šest godina, počevši od šestog meseca života.

Analiza podataka prikupljenih tokom ove obimne studije pokazala je da deca koja hrču ili pate od apneje u snu, imaju značajno povišen rizik od gore navedenih problema, i za čak 50 do 90 odsto povišen rizik od deficita pažnje i poremećaja hiperaktivnosti, u odnosu na decu koja ne hrču.

"Deca koja su u uzrastu od dve ili dve i po godine imala zastoje u disanju tokom spavanja imala su najviši rizik od hiperaktivnosti, dok su deca koja su kasnije prerasla te poremećaje disanja u snu i dalje imala nešto viši rizik nego deca kod kojih nikada nije bilo takvin problema koji bi se manifestovali kroz hrkanje", kaže dr Mekintoš.

Ako primetite, dakle, da vaše dete hrče u snu, i ako se to produži tokom nekog vremenskog perioda, tako da više nije u pitanju izuzetak, već pre pravilo, o tome obavezno obavestite pedijatra.

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

NAJNOVIJE

Dnevni horoskop