Vijećnica je okupirana, vratite je građanima!

Autor:

Tri godine od obnavljanja sarajevske Vijećnice, ova impozantna građevina je u potpunosti prazna.

Vijećnica je okupirana, vratite je građanima! Foto: MONDO/Samir Cacan

Povremeno u njoj gradske strukture održavaju svečane sjednice, te se taj prostor iznajmljuje raznim organizacijama, a koristi se i za razne izložbe, koncerte klasične muzike, promocije, ali i vjenčanja. Danas je Vijećnica sve, samo ne biblioteka, ono što je bila do 26. avgusta 1992. godine kada je izgorjela, a sa njom i ogroman fond knjiga.

Društveno-političke organizacija „Jedan grad, jedna borba“ bori se da ukaže na nepravdu i da se ovoj zgradi vrati kulturna i duhovna nota, po čemu je i bila poznata.

Novi gradonačelnik Abdulah Skaka izgleda ima malo pametniji pristup od svog prethodnika, pa ne pokušava da koristi direktnu silu, nego šuti i nada se da ćemo mi prestati dolaziti

Članovi ovog udruženja, ali i drugi građani jednom sedmično se okupljaju ispred Vijećnice gdje čitaju knjige.

„Svake subote u 11 sati ispred Vijećnice se dešava „Narodna čitaona“. To je inicijativa koju smo mi pokrenuli 3. decembra prošle godine. Tada smo ušli u unutrašnje stepenište Vijećnice i počeli čitati. Naš cilj je bio da skrenemo pažnju građanima i građankama ovog grada šta se dešava s Vijećnicom. Gradske vlasti obožavaju da ovu zgradu nazivaju simbolom Sarajeva. Međutim, puno bi bilo bolje da se naziva krađom stoljeća, nego nekakvim simbolom. Zato što prazne zgrade ne mogu biti simboli ničega“, kazala je za MONDO Selma Asotić članica društveno-političke organizacije „Jedan grad, jedna borba“.

Prema njenim riječima, Gradska uprava je okupirala ovaj prostor.

„Mi danas imamo situaciju da je Vijećnica u potpunosti komercijalizirana, da je Gradska Uprava na jedan nevjerovatan način uspjela istjerati Nacionalnu i Univerzitetsku biblioteku iz ove zgrade kroz niz zakonskih „marifetluka“. To je nevjerovatna priča kako su gradske vlasti nelegalno otele ovaj prostor“, rekla je Asotić i dodala: „Ovo je državna imovina, ali kada pogledate izvode iz katastra, jedini pravni subjekt koji ima pravo korištenja ove zgrade je Nacionalna biblioteka, a Gradska uprava se nigdje ne spominje. Vi danas imate situaciju da ta biblioteka, ako želi nešto da organizuje u Vijećnici, mora poslati dopis i platiti da uđe u svoju zgradu, što je apsolutno nevjerovatno. Dakle, radi se o okupaciji.“

Organizacija „Jedan grad, jedna borba“ insistira na tome da se unutar Vijećnice obezbijedi jedna prostorija koja bi služila kao narodna čitaona, te da ulaz u Vijećnicu bude slobodan barem jedan dan u sedmici.

Danas imamo situaciju da morate platiti 5 KM da uđete unutra, a ulazite u praznu zgradu. Vijećnica je u potpunosti ispražnjena od bilo kakvog sadržaja i nije na raspolaganju građanima i građankama ovog grada. Ne postoji niti jedan prostor unutar Vijećnice koji bi služio javnom dobru. Sve je apsolutno komercijalizirano i zapravo Gradska uprava ostvaruje protupravnu dobit jer oni iznajmljuju ovaj prostor za jako velike pare za različite manifestacije različitim organizacijama“, kazala je Asotić.

Asotić je istakla da ni gradonačelnici nemaju sluha za ovaj problem.

„Kada smo počeli akciju, 3. decembra, poslali smo dopis bivšem gradonačelniku Ivi Komšiću čiji je stav bio da nas potpuno ignoriše. To je profesor i akademik koji nije imao apsolutno nikakvog sluha za ovo. U jenom trenutku nas je dočekalo pet naoružanih zaštitara, koji su nam prišli i rekli da ne možemo da stojimo tu. Ovo je javni prostor, ovo nije njihova nadležnost. Čak je tu i bilo nekog fizičkog naguravanja. Onda smo mi njima zvali policiju koja je intervenisala“, kazala je Asotić koja dodaje da novi gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka ima potpuno drugačiji odnos.

„Novi gradonačelnik Abdulah Skaka izgleda ima malo pametniji pristup od svog prethodnika, pa ne pokušava da koristi direktnu silu, nego šuti i nada se da ćemo mi prestati dolaziti i da ćemo se maknuti. Mi nećemo. Planiramo razraditi i proširiti ovu akciju.

Ona kaže kako se često može čuti argumenti da je Vijećnica napravljena da služi kao Gradska uprava, te da nije adekvatan prostor za biblioteku.

„Vijećnica je postala simbol Sarajeva, ne kao sjedište administracije, nego po knjigama koje su unutra bile i zato što je to bio prostor koji je omogućavao ljudima ovog grada da se sažive sa njim. Tako dobijate simbole jednog grada. Prazne zgrade ne mogu biti simboli ničega“, smatra Asotić.

Zanimalo nas je koje knjige čitaju na stepenicama Vijećnice, a Asotić kaže: „Čitamo sve. Bilo kakvo štivo. Nama je samo bitno da u ovaj prostor vratimo knjige, pa makar to bilo i ispred vrata Vijećnice“.

vijećnica, narodna čitaona Foto: MONDO/Samir Cacan

Ona kaže da udruženje ne osporava činjenicu da Vijećnica treba da bude samoodrživa, ali ono što naglašava kao problematično jeste privatizacija javnih dobara.

„Imate grad gdje studenti i studentice, koji studiraju na Univerzitetu u Sarajevu, uče po tržnim centrima, jer u ovom gradu ne postoji adekvatna čitaona i biblioteka gdje bi oni mogli da uče i rade“, kazala je Asotić.

Jedan od najvećih tržnih centara u BiH je zabranio učenje studentima i učenicima, gdje su to često činili, ako neće objedovati. Tako nešto se ne bi dogodilo da studenti imaju javnu čitaonicu.

Organizacija „Jedan grad, jedna borba“ insistira na tome da se unutar Vijećnice obezbijedi jedna prostorija koja bi služila kao narodna čitaona, te da ulaz u Vijećnicu bude slobodan barem jedan dan u sedmici.

„Moja generacija možda nemaju taj emotivni odnos kao generacije koje se sjećaju šta je Vijećnica nekada bila. Nama, djeci tranzicije, pokušavaju da izbrišu bilo kakvo kolektivno sjećanje na neki drugi sistem i na koncept javnog dobra. Moja generacija sada ponovo otkrivata šta je to javni prostor. Najveći izazov je objasniti ljudima zašto je važno da se bore za javni prostor i da se bore za Vijećnicu“, kazala je za MONDO Asotić.

Javno dobro je ono na čemu insistira ovo udruženje.

“Treba da postoje javna dobra, nešto što služi čitavoj društvenoj zajednici i borimo se protiv koncepta da imamo napad na sve što se zove zajedničko. Sve se privatizira i komercijalizira“, rekla nam je Asotić i dodala da postoje dva sudska spora koje je pokrenula Univerzitetska i nacionalna biblioteka kako bi se riješilo pitanje vlasništva Vijećnice.

Akciju „Narodna čitaona“ podržava veliki broj građana, iako broj prisutnih varira iz sedmice u sedmicu.

Austrijski novinar Christoph Baumgarten organizovao je sličan događaj u Beču gdje su ispred gradske Biblioteke.

„Mene su kao Austrijanca lagali. Nakon renoviranja Vijećnice, koja je obnovljena između ostalog i austrijskim novcem, rečeno je da će se Nacionalna biblioteka vratiti unutra. Iskreno mislim da bi to na simboličkom nivou značilo da se ova zemlja vraća u normalu. Ova zemlja ima kulturu koju može da pokaže, koja se može istraživati, ima književnost, ima nauku i mnogo toga. Tako da bi povratak biblioteke bio jak simbol da kažemo da je jedan dio rata prevaziđen. Onda sam čuo da biblioteci nije dozvoljen povratak. Nije mi bilo jasno. To je apsurdno“, kazao je za MONDO Baumgarten i dodao da to nije problem samo u BiH, nego i u mentalitetu cijele regije.

„Tako sam kao čovjek, pa ako hoćete i komšija, odlučio da podržim ovu ideju. Ako ne pomognemo jedni drugima ko će?“, kazao je Baumgarten.

„Najvažnije je da je direktor bečke Gradske biblioteke bio tu i da je slušao i tako dao podršku tome što smo radili. Unatoč tome što nismo privukli mnogo ljudi zbog ružnog vremena mislim da je taj skup ipak bio uspješan“, je Baumgarten za MONDO.

Ovaj austrijski novinar je istakao kako će nastaviti davati podršku organizacija „Jedan grad, jedna borba“

„Nadam se da će se Nacionalna biblioteka vratiti u Vijećnicu. Ako se to dogodi mislim da će ovaj pokret imati velikog uticaja na takvu odluku“, rekao je na kraju razgovora za naš portal Christoph Baumgarten.

Ostale vijesti