Polaganjem vijenaca i cvijeća na spomenik poginulim Krajišnicima na Banj brdu kod Banjaluke danas je obilježeno 76 godina od Dana ustanka protiv fašizma 1941. godine.
Ministar rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović poručio je danas da je srpski narod najviše učestvovao u antifašističkoj borbi i bio najveća žrtva Drugog svjetskog rata, a da ustaška NDH nikada nije kažnjena za pogrom Srba.
Učestvujući na Banj Brdu kod Banjaluke u obilježavanju 27. jula, Dana ustanka naroda protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu, Savanović je rekao da je ustanak podignut kada je došao fašizam i ustaška NDH okupirala BiH, te nastao progon i pogrom srpskog naroda kroz sistemski osnivane koncentracione logore i masovna stradanja.
"Zato je 27. juli značajan u istoriji srpskog naroda i drugih antifašista. NJegova istorijska uloga se ogleda u tome što je počela borba i odupiranje nacizmu, fašizmu i ustaštvu u NDH, koja je bila eksponent nacističke NJemačke", rekao je Savanović.
Prema njegovim riječima, "NDH je genocidom nad Srbima rješavala nacionalno pitanje Hrvata u Hrvatskoj na način da je trebalo Srbe pobiti, protjerati i prekrstiti da bi hrvatska država bila država samo hrvatskog naroda".
"Ti pogromi zadesili su i sve antifašiste, bez obzira na njihovu nacionalnost", istakao je Savanović.
On je napomenuo da ustaška država NDH nije kažnjena 1945. godine nego je, na neki način, bila rehabilitovana, uključivanjem u zajedničku državu Jugoslaviju.
"Tu su se primirili, da bi se ponovo probudili devedesetih godina i oživjeli ideologiju o hrvatskoj državi, koja je bi bila održiva uključivanjem prostora BiH i protjerivanjem Srba iz nje", naglasio je Savanović i izrazio bojazan da taj proces nije završen.
Savanović je istakao da je 27. juli i datum kada treba odati počast svim žrtvama u Drugom svjetskom ratu, naglasivši da je do kapitulacije fašističke Italije 1943. godine u borbi protiv fašizma najviše bilo Srba, više od 80 odsto u partizanskim jedinicama.
Gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić naglasio je da je iz dva razloga bitno obilježavati Dan ustanka protiv fašizma - radi sjećanja na antifašističku tradiciju kojom se treba ponositi i radi odavanja počasti stradalima u pogromima.
Iako je vojno poražena, ideja fašizma nije nestala, rekao je on, tako da postoje pokušaji revizije istorije i relativizovanja i opravdavanja postojanja logora i ubistava.
"Zato je potrebno uvijek dizati glas protiv fašizma, ektremizama i bilo kojih sukoba", rekao je Radojičić.
Predsjednik banjalučkog Gradskog SUBNOR-a Rade Đajić evocirao je događaje na dane ustanka protiv fašizma, navodeći da je na Banj Brdu održano više sjednica i savjetovanja Pokrajinskog komiteta KPJ.
Među tim događajima, on je istakao sjednicu Pokrajinskog komiteta od 8. juna 1941. godine kada je donesena odluka o formiranju udarnih diverzantskih grupa, o nastavku prikupljanja oružja i sanitetske opreme, te formiranja jedinica prvenstveno za zaštitu srpskog stanovništva od ustaškog terora.
U okviru obilježavanja 27. jula izveden je prigodan kulturno-umjetnički program i položeni vijenci na spomenik poginulim Krajišnicima u Drugom svjetskom ratu.
Vijence su položili u ime predsjednika Republike Srpske Siniša Karan, delegacija Vlade Srpske u kojoj je bio i ministar industrije, energetike i rudarstva Petar Đokić, kao i delegacije SUBNOR-a, organizacija proisteklih iz odbrambeno-otadžbinskog rata, Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/, gradonačelnik Radojičić, te predstavnici Jevrejske opštine Banjaluka.