Prisluškivanje i referendum,sabiranje i oduzimanje

Autor:

Šta se desilo na dan kada je Dodik obaviješten o prisluškivanju, kako se Duško Šnjegota nije znao izboriti sa osnovnim računskim operacijama, zašto firme iz FBiH žele da pobjegnu u RS. Sve o tome u MONDO brifingu.

0
A- A A+
Milorad Dodik, Mostar Foto: Gordana Šimović/Anadolija

Zašto je prisluškivan Dodik i šta sad

Predsjednik Srpske Milorad Dpdol prisluškivan je zbog istrageu predmetu “Pavlović banka“, a obavještenje da je praćen dobio je 6. novembra, na dan kada je odustao od referenduma o pravosuđu BiH, piše današnji Euroblic.

List navodi da je 16. oktobra donesena naredba o uništavanju informacija prikupljenih na ovaj način protiv Dodika, a on je informaciju da ga više ne prate dobio na dan posebne sjednice NSRS.

To što je predsjednik RS obaviješten o završetku posebne istražne radnje znači da je istraga protiv njega u ovom slučaju obustavljena, navodi se.

List citira i član Zakona o krivično postupku BiH.

„Ako tužilac odustane od krivičnog gonjenja, odnosno ako informacije i podaci pribavljeni naređenim radnjama nisu potrebni za krivični postupak, uništiće se pod nadzorom sudije za prethodni postupak koji će o tome sastaviti posebni zapisnik. O preduzimanju radnji, razlozima za njihovo preduzimanje, informaciji da dobijeni materijal nije bio osnov za krivično gonjenje i da je uništen, pismeno se obavještava osoba protiv koje je primjenjena neka od istražnih radnji“, navodi se u ZKP BiH.

Dodaje se i da je sudija za prethodni postupak koja je odborila prisluškivanje Dodika rođena Dobojka Tatjana Kosović, koja je 1993. imenovana za sudiju Okružnog vojnog suda u Mostaru, a u Sud BiH je imenovana 2010. godine. Njeno ime nije se našlo u informaciji o ratnoj prošlosti sudija i tužillaca koju je sačinio Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.

Šnjegota nije uspio da se izbori sa sabiranjem i oduzimanjem

Euroblic je danas objavio i intervju sa ministrom finansija RS Zoranom Tegeltijom koji je rekao da još nisu ispunjeni uslovi za povećanje plata u javnom sektoru. Na konstataciju da je predsjednik Srpske Milorad Dodik rekao da će plate naredne godine „ići gore“, Tegeltija je odgovorio da će se „o tome razgovarati kad budu ispunjeni uslovi“.

Osvrnuo se i na slučaj „Šnjegota“, odnosno izvještaj bivšeg glavnog revizora RS Duška Šnjegote u kojem je utvrđen deficit RS u iznosu od 175 miliona KM.

„Treba njega pitati zašto je to uradio, a način izračunavanja deficita je izuzetno jednostavan i podrazumijeva samo dvije računske operacije. Međutim, Šnjegota je u računu počeo da primjenjuje nešto što se nigdje ne primjenjuje pa je neplaćene obaveze iskazivao kao deficit“, rekao je Tegeltija.

Obrni-okreni: Sada bi firme iz FBiH u Srpsku

U periodu kada uglavnom opozicione stranke ukazuju na činjenicu da je sve više kompanija svoje centrale iz RS premjestilo u FBiH, izgledno je da se stvari obrnu.

Stručna javnost u Federaciji Bosne i Hercegovine strahuje da bi zbog prijedloga zakona o porezu na dohodak te zakona o doprinosima i o porezu na dobit dobar dio privrednika mogao svoje poslovanje da preseli u Republiku Srpsku, pišu današnje Nezavisne novine.

Najveću bojazan im stvara oporezivanje dividende, koje ne postoji u RS, kao ni porez na kamatu, što bi moglo uzrokovati odliv firmi, jer bi mnoge u RS u tom slučaju imale povoljnije poslovno okruženje.

"Plate u realnom sektoru, koje su sada ispod prosjeka, ovim prijedlogom bile bi opterećene još i više nego sada. Uvode se novi oblici dohodaka u oporezivanje, kao što su dividenda, prihodi od kapitalne dobiti, pa čak i kamate na štednju u bankama. Predloženi zakoni šalju poruku destimuliranja štednje, destimuliranja investicija, a uvođenje oporezivanja dividendi negativno djeluje na ionako zamrlo tržište kapitala", rekao je Željko Raguž iz Privredne komore FBiH, na jednoj u nizu javnih rasprava o prijedlogu pomenutih zakona.

Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS - SWOT, istakao je da je bojazan javnosti u Federaciji BiH opravdana.

Oko 18.000 ljudi u Francuskoj na listi radikalnih islamista

Francuska obavještajna služba saopštila je da je skoro 18.000 ljudi zbog ekstremizma na rastućoj listi službi bezbjednosti.

Loran Nunjez, šef agencije DGSI, upozorio je, takođe, da povlačenje "Islamske države" sa Bliskog istoka ne slabi nivo prijetnje koju ta teroristička grupa predstavlja niti umanjuje sposobnost ekstremista da podstaknu napade na Zapadu putem propagande.

Govoreći za radio RTL on je rekao da je namjera "Islamske države" i "Al kaide" da pokrenu napad nepromijenjena, iako opasnost Francuskoj trenutno prijeti od "domaćih" ekstremista, a ne onih koji dolaze iz ratom zahvaćenih područja, prenio je AP.

On je dodao da je blizu 18.000 ljudi na listi radikalnih islamista, a oko 4.000 su pod aktivnom pratnjom.

Istorijska posjeta libanskog patrijarha Saudijskoj Arabiji

Libanski maronitski patrijarh Bešara el-Rai sastao se danas sa saudijskim kraljem Salmanom u okviru istorijske posjete konzervativnom muslimanskom kraljevstvu u kojem je zabranjeno praktikovanje drugih religija.

On će se, takođe, sastati sa princom Mohamedom bin Salmanom, koji je ranije najavio obnovu umjerenog islama i otvorenosti prema svijetu i svim religijama, tradicijama i ljudima.

Zvanična posjeta kraljevstvu višeg nemuslimanskog sveštenika predstavlja rijedak čin vjerske otvorenosti Saudijske Arabije, koja ne toleriše praktikovanje drugih vjera osim islama, zbog čega hrišćani u toj zemlji strahuju od hapšenja moleći se u privatnim kućama.

Patrijarh Bešara el-Rai je na čelu Maronitske crkve koja je prisutna u Libanu, Siriji i Kipru.

Tagovi:

Ostale vijesti