• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Pa šta smemo da jedemo?!

Autor mondo.rs

Sad ni "zdrava hrana" nije zdrava.

Povrće i integralne žitarice već dugo se preporučuju kao namirnice koje su "ključ" dobrog zdravlja i opšteg stanja organizma. A da li ste se nekad pitali da li mogu i da nam naškode?

Američki naučnik, dr Stiven Gandri kaže da ima i biljaka koje mogu da budu opasne po zdravlje, i to biljaka koje su prilično uobičajene u ishrani. Evo o čemu se radi.

Problem mogu da naprave lektini, lepljivi proteini koji se nalaze u određenim biljkama, uključujući i one koje koristimo u svakodnevnoj ishrani.

Dr Gandri kaže da biljke u odbrani ne koriste samo trnje, već ta njihova odbrana može biti raznovrsna, i jedan njen deo zasniva se i na pomenutim lektinima.

"Pošto su prvi 'grabljivci' bili insekti, neke od biljaka razvile su lektine kao vid zaštite jer ovi lepljivi proteini parališu bubu koja bi pokušala da pojede biljku", objašnjava on.

Lektin, naravno, nije štetan u malim količinama, ali nakon godina konzumiranja, mogu da se jave štetne posledice po zdravlje, recimo alergije, osećaj hroničnog umora, sindrom iritabilnog creva, a ponekad čak i autoimune bolesti kakav je recimo reumatoidni artritis.

"Lektini se zadržavaju u našim zglobovima, našim neuronskim spojevima, krvnim sudovima, mozgu... i podstiču upalne procese i razvoj autoimunih bolesti", kaže dr Gandri. "Sada sam uveren da artritis, kao i većinu drugih koronarnih bolesti, kao i akne, ekcene, autoimune bolesti izazivaju ili pogoršavaju lektini", zaključije on, dodajući da su lektini "najveća opasnost u zapadnjačkom načinu ishrane".

Dr Gandri nije usamljen u ovim tvrdjama. Privatni kuvar koji vodi računa o ishrani supermodela Žizel Bundšen i njenog supruga Toma Brejdija, njima je navodno preporučio da ograniče konzumiranje paradajza jer on podstiče upalne procese - upravo kako tvrdi i dr Gandri.

Odakle "vrebaju" lektini? U visokoj koncentraciji ima ih u mahunarkama, grašku, soji, kikirikiju, ali se nalaze i u semenkama paradajza, patlidžana, krastavca, crvene paprike.

Integralne žitarice sadrže drugi tip ovih proteina, recimo, pšenične klice sadrže aglutinin. i zbog toga bi trebalo da se pekarski proizvodi od žitarica celovitog zrna, koji se tradicionalno smatraju zdravijim (zbog visokog udela vlakana), zamene belim hlebom koji ne sadrži semenke sa "opasnim" lektinima, prenosi "Dejli mejl".

Ali, ne slažu se baš svi stručnjaci sa ovom tezom. "Mala količina lektina zaista se nalazi u navedenim namirnicama, ali većina ljudi lektine podnosi sasvim dobro", objašnjava dr Megan Rosi za "Dejli mejl" i laže da bi izbacivanje iz ishrane navedenih namirnica donelo više štete nego koristi jer bismo tako smanjili i količinu unetih antioksidanasa, vitamina i drugih važnih nutrijenata.

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

NAJNOVIJE

Dnevni horoskop