Privrednici vs AMUS: Muzika kao profit ili namet

Sedam pravnih lica u Republici Srpskoj trenutno vodi sporove sa Asocijacijom kompozitora muzičkih stvaralaca (AMUS) zbog povrede autorskih prava i naknade štete, a među kojima su i neki ugostiteljski objekti i veliki tržni centri.

0
A- A A+
audio kaseta Foto: MONDO

Privrednici u RS "žalili" su se i Privrednoj komori RS uz objašnjenje da im plaćanje naknade AMUS-u za puštanja muzike u objektima, predstavlja dodatni namet, pored ionako velikog broja dadžbina koje imaju.

Sa druge strane, u AMUS-u objašnjavaju da korisnici, koji u svom poslovnom prostoru, kafiću, diskoteci, restoranu, tržnom centru, prodavnici ili banci, koriste muziku, treba da budu svjesni da muzika predstavlja značajan prateći faktor u ostvarivanju njihovog profita.

Potparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević potvrdio je za Mondo da su im se privrednici iz RS obraćali i ukazivali na problem plaćanja naknada AMUS-u, kao i na to da im neke odrednice zakona nisu potpuno jasne.

- Privredna komora RS obratila se AMUS-u sa zahtjevom da obrazlože sve nedoumice, ali i sa dodatnim pitanjima o njihovom repertoaru, odnosno autorima čije interese zastupaju, te o samoj obavezi privrednika da plaćaju naknade zbog javnog emitovanja autorskih muzičkih djela u svojim objektima kazao je Blagojević.

U AMUS-u, na čijem je čelu Edin Dervišhalidović alias Dino Merlin, su odgovorili da svako javno korištenje muzike zahtijeva pribavljanje dozvole od njih, kao i plaćanje određene naknade, a da nepoštovanje ovih zakonskih odredbi predviđa prekršajne pa čak i krivične sankcije. Objašnjavaju i da su oni kolektivni zaštitnici autorskih prava te da štite sve autore, kako domaćih tako i stranih muzičkih djela.

Za Mondo su ocijenili da trenutni nivo poštovanja autorskih prava nije na željenom nivou, ali da je situacija danas znatno bolja u odnosu na prethodni period.

- Korisnici sve više postaju svjesni da su autorska djela intelektualno vlasništvo, te da autorima pripada naknada za korištenje djela. RTV emiterima, organizatorima koncerata, diskotekama, pa i restoranima, muzika je primarni faktor kojim se ostvaruje prihod, dok je, recimo kafićima, muzika bitan ali ne i odlučujući faktor u ostvarivanju profita. Ipak, istraživanja su pokazala da korisnici u najvećem broju slučajeva biraju da popiju kafu u kafiću u kojem svira muzika, nego u kafiću u kojem ne svira. Uzimajući to u obzir, prilagođene su i tarife AMUS-a - objasnili su u ovoj asocijaciji.

Na prostoru BiH se, naime, pojavila i kompanija "Limun" kao zastupnik firme "Navarr Enetrprises INC", a koja tvrdi da AMUS pokušava da uspostavi monopol i da ih opstruišu u radu.

- Imamo potpisane direktne ugovore sa preko 5.500 autora i kompozitora iz više od 100 zemalja, a koji su nas ovlastili za podlicenciranje njihove muzike, što je u potpunosti u skladu sa zakonima u BiH. Strogo pazimo i izuzimamo svu muziku u kojoj nosilac prava ima povezanost sa bilo kojom organizacijom za kolektivnu naplatu autorskih prava, kakav je i AMUS – kazali su u "Limunu".

Za kontrolu korištenja i zaštite autorskih muzičkih djela u RS nadležna je tržišna inspekcija. Međutim, oni ističu da su do sada uglavnom djelovali preventivno i to isključivo kontrolišući ugovore sa AMUS-om, ne ostavljajući prostor za pojedinačne ugovore drugačije vrste.

- Nadležnost tržišne inspekcije je da u kontrolama subjekata kod kojih se koriste muzička autorska djela, provjeri da li imaju sklopljen ugovor sa udruženjem. U dosadašnjim kontrolama, prioritetno se djelovalo preventivno i upućivalo na zakonsku obavezu da se reguliše ovo pitanje. Primjetno je da su, u odnosu na prethodne godine, u ovoj oblasti ostvareni značajni pomaci. Tržišna inspekcija RS je za devet mjeseci ove godine u oblasti zaštite intelektualne svojine izvršila 46 kontrola – kazala je portparolka Inspektorata RS Dušanka Makivić.

Ostale vijesti