Slađi "stranci" i rat zbog HE kod Banjaluke

Autor:

Najinteresantnije teme iz štampe i drugih medija čitajte u brifingu za ponedjeljak, 11. decembar.

0
A- A A+
brifing Foto: Vesna Kerkez, mondo.ba

Potop u Krupi ili mrak u gradu

Nakon 12 godina primirja ponovo je izbio "rat" mještana i uprave Hidrocentrala na Vrbasu zbog najavljene izgradnje hidroelektrane od 14 megavata u Krupi na Vrbasu nadomak Banjaluke. Na vijest da bi da živopisni kanjon Vrbasa ipak biti poplavljen zbog "fabrike struje", uz mještane i vikendaše, na noge su se digli i ekolozi koji su 2005. godine prikupili više od 17.000 potpisa protiv centrala.

"Prije 12 godina predlaganja gradnja centrale Krupa od 48,5 megavata. Sada se p riča promijenila, ali samo prividno, jer građanima žele umjesto jedne velike prodati više manjih elektrana, pa se bojimo da ćemo opet imati isti problem, ali usitno", kaže Nataša Crnković, predsjednica Centra za životnu sredinu, piše "Euro Blic".

Da njena sumnja nije bez osnova, potvrdio je i Nedjeljko Kesić, direktor HE na Vrbasu, preduzeća iz sistema Elektroprivrede RS koji je potencijalni graditelj HE Krupa, ali i drugih postrojenja na Vrbasu na granici Banjaluke i Mrkonjić Grada. Tvrdi da je novim prostornim planom predviđena gradnja malih HE "Bočac 2" od deset megavata, te MHE "Krupa" sa dva agregata po 12 megavata.

"Ako građani ne žele elektrane, mi ćemo to poštovati. Možemo isključiti i "Bočac 1", ali moramo znati da je to jedina centrala u zapadnom dijelu RS koja troši 52 odsto struje u RS. Dakle, bez novih elektrana Banjaluka će imati restrikcije, ili će nam preostati samo skupa uvozna struja, ili struja koju uz velike gubitke i na komplikovan način transportujemo iz drugih dijelova RS, rekao je Kesić.

Kuća i imanje porodice Erak pored kriminskog mosta, uz adu i plažu, u slučaju izgradnje elektrane bila bi odsječena od puta i opkoljena vještačkim jezerom. "Ovdje se moj pradjed doselio 1930. Moj djed Svetozar je ovdje podigao prvi mlin u kraju. Moj otac je bio prvi nastavnik u ovom mjestu, moje tetke i strričevi su završili visoke škole i otišli u svijet, ali se uvijek vraćaju ovamo. Ovo je naša djedovina i nije na prodaju", kaže Marko Erak.

Ivanić u bolnici

Član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Mladen Ivanić primljen je jutros na Kliniku za neurologiju Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske zbog povišenog pritiska, rekao je Srni predsjednik PDP-a Branislav Borenović.

On je naveo da se Ivanić dobro osjeća, te da će ljekari UKC-a uraditi potrebne pretrage.

"Gospodinu Ivaniću se, vjerovatno zbog nagle promjene vremena, povisio pritisak, pa je odlučio da se, ipak, prekontroliše. Uglavnom, sve je dobro", naglasio je Borenović.

Niko neće policijsku blindiranu lanču

MUP RS putem tri kruga licitacije, kao i kroz direktnu pogodbu, prodao je 24 od ukupno 26 licitiranih vozila, za protuvrijednost 61.775 KM.

Interesantno je da je među dva vozila za koja (još) nema interesanata i blindirana lanču, čija je početna cijena 15.000 KM. Inače, svih 26 vozila je procijenjeno na 101.650 KM.

Među ovim automobilima najvredniji je bio audi A8 (2007. godište), koji je procijenjen na 25.000 KM, a pretpostavlja se da se u njemu vozio neki od visokih funkcionera MUP-a RS. Najmlađe vozilo je bilo VW polo iz 2013. godine, no prodavano se kao havarisano pa je i njegova cijena bila 2.250 KM, pišu "Nezavisne novine".

Ostala vozila na licitaciji su bila: tri VW golfa (svaki od njih 1999. godište), s početnom cijenom 2.000 KM po komadu, nisan terano (2000. godište), koji je procijenjen na 3.200 KM, lada niva, stara 11 godina, s početnom cijenom 2.800 KM, potom VW pasat (2000. godište), koji je procijenjen na 4.000 KM.

Na licitaciji su bili i lada niva (2007. godište), s početnom cijenom od 1.000 KM, škoda fabija (2002. godište), s početnom cijenom od 2.000 KM, kao i škoda oktavija (1999. godište), koja je procijenjena na 2.900 KM.

Cvjeta preprodaja proizvoda iz inostranstva

Mnogi se zaklinju u bolji kvalitet inostranih proizvoda iste marke koja se i kod nas nudi, iako zvanična analiza nije urađena, pa su se građani koji često putuju u Austriju ili Njemačku dosjetili da tamo nabavljaju higijenske, kozmetičke i prehrambene proizvode koje preprodaju, pa ima situacija da se strani prašak za veš prodaje i na kilogram.

"Imamo jednu ženu koja donosi godinama prašak za veš iz Njemačke, jednom u 15 dana, pa odemo do nje i kupujemo po tri kilograma, izvaže nam iz velike kutije. Taj prašak je puno bolji, odnosno bolje se veš opere nego sa ovim kod nas. Navikli smo na njega", kaže jedna Banjalučanka.

Mišljenja građana su podijeljena, pa dok jedni smatraju da su cijene tih proizvoda u preprodaji visoke, drugi pak tvrde da za nekoliko maraka više dobiju kvalitetniji proizvod.

Mnogi tvrde kako, bez obzira na to što izgleda identično, nutela kupljena u domaćoj trgovini nije ista kao ona koju neko donese iz inostranstva, dok su se mnoge domaćice uvjerile kako deterdženti kupljeni u nekoj evropskoj zemlji ne mogu da se porede po kvalitetu sa istim deterdžentima kod nas.

Mnogo takvih oglasa ima na internetu.

Najprodavaniji proizvod je nutela, koja košta osam do 10 KM u tegli od 825 grama, zatim slijede omekšivači za veš i deterdženti te razni proizvodi za čišćenje.

Nesavjesni ribolovci masovno ubijaju kormorane

Invazija velikih kormorana, ptica koje se hrane ribama i tako nanose štetu ribljem fondu, problem je s kojim se posljednjih godina susreću ribolovačka udruženja. Međutim, problem imaju i ornitolozi, jer nesavjesni ribolovci vrše odstrjel kormorana koji se kao ugrožena vrsta nalaze na crvenoj listi BiH.

Kako tvrdi ihtiolog Pavle Spasojević, pravi krivac za narušavanje lanca ishrane, bar u određenim delovima BiH, mogao bi biti ljudski faktor, a "sukob" između ribara i ptičara nipošto ne smije dovesti do narušavanja biodiverziteta, piše Klix.ba.

Spasojević navodi kako je ovo kompleksno pitanje koje se ne može posmatrati odvojeno od čovjeka kao uzročnika štete. On nam je rekao kako se kormoran hrani ribom i migrira na područja na kojima ima ribe, ali i da se uglavnom hrani ribom koja je manje ribolovne vrijednosti nego što su salmonidne vrste riba.

Tagovi:

Ostale vijesti