MONDO brifing: Stan na dan i hrana koja jedemo

Autor:

Pročitajte posljednji brifing za ovu godinu

0
A- A A+
novine, brifing Foto: Vesna Kerkez, mondo.ba

Registracija pa zarada

Inspektori su se upustili u odlučnu borbu protiv građana koji na crno izdaju svoje stanove, zarađujući tako dosta novca a da državi ne plate ništa. Iz inspektorata RS su, kako poručuju, odlučili da stanu u kraj ovoj nezakonitoj praksi koja predstavlja nelojalnu konkurenciju onima koji legalno rade i izmiruju obaveze.

"Euro Blic" piše kako su inspektori počeli da kontaktiraju građane i pozivaju da se izjasne na navode iz oglasa, a obavljali su i preglede na licu mjesta.

"Do sada je sprovedeno oko 30 kontrola, u kojima je u devet slučajeva utvrđeno da su subjekti već registrovani. Za 15 je ostavljen rok da to urade, dok su ostali izjavili da više neće obavljati pomenutu djelatnost. Pojedini objakti su bili u fazi sanacije te nedvosmisleno nije bilo moguće njihovo iznajmljivanje za smještaj, a u nekoliko slučajeva lica su izjavila da su iznajmljivala stanove, ali da nisu bila dovoljno informisana o uslovima koji su potrebni za to", kaže portparol Inspektorata RS Dušanka Makivić.

Naglašava da cilj nije njihovo kažnjavanje, već registracija i legalizacija, odnosno uvođenje njihovog poslovanja u zakonske okvire.

"Novi Zakon o ugostiteljstvu predviđa da fizičko lice može da obavlja ugostiteljske usluge smještaja u apartmanu, kući za odmor i sobi za iznajmljivanje bez registracije kod nadležnog organa jedinice lokalne samouprave. Međutim, uslov je da zaključi ugovor sa turističkom organizacijom ili agencijom, te drugim pravnim licem koje obavlja ugostiteljsku ili turističku djelatnost", objašnjava Makivićeva.

Šokantni dokumentarac: Jedemo li svjetski otpad

Nije tajna da prehrambena industrija ima tamnu stranu. U Netflixu su temu tretirali sa šest epizoda dokumentarne serije Rotten (Trulo), koji sudeći po najavamna više podsjeća na triler.

"Prehrambena industrija je na punom udaru. Kriza je globalna", čujemo u uvodnim scenama dokumentarca dramatičan glas naratora. "Naša tijela odbijaju hranu koju jedemo, ali čak i stručnjaci ne znaju šta se događa".

Kako su saopštili iz Netflixa, serija Rotten hranu tretira kao savršen zločin, pri čemu ulazi duboko u podzemlje proizvodnje hrane i otkriva korupciju, dimenzije problematike prehrambenog otpada i neposredne prijetnje za naše svakodnevne navike u ishrani.

"U svijetu u kojem su veliki lanci snabdijevanja sve više isprepleteni i konsolidovani, ova serija počinje na vašem tanjiru ... i ide tragom novca do šokantnih posljedica - svjesno ili nesvjesno izazavne regulative, inovacija i čiste pohlepe", najavljuje se u seriji koja će biti lansirana 5. januara ponuđačima online sadržaja.

Ukratko, mogli bismo reći da je Rotten obradio temu korupcije u prehrambenoj industriji, pri čemu je svaka epizoda posvećena određenoj sirovini, odnosno industriji. Tako je u prvoj pod nazivom "Lawyers, Guns and Honey" (pravnici, puške i med), pažnja usmjerena na "globalni biznis medom" i najozloglašeniju aferu s medom (tzv. Honeygate) kada su dva najveća američka proizvođača ilegalno uvozila kineski med pun antibiotika i aditiva, i prodavala ga kao vrhunski ekološki američki med.

Slovenija počinje provoditi arbitražu

Slovenačke vlasti najavile su da će danas početi jednostrano sprovođenje arbitražne odluke o granici sa Hrvatskom u Piranskom zalivu, dok je zvanični Zagreb diplomatskom notom pozva Sloveniju da se suzdrži od jednostranog sprovođenja mera koje bi imale za cilj pokušaj promjene stanja na terenu.

Slovenačke vlasti sprovodiće arbitražu nakon isteka šestomjesečnog roka za njenu pripremu i pošto je u slovenačkom parlamentu posljednjih nedjelja usvojen set "zakona za sprovođenje" na koje se Ljubljana poziva kao na osnovu svojih postupaka.

Rok koji je arbitražni sud odredio za pripremu sprovođenja odluke o granici istekao je juče. Premijer Slovenije Miro Cerar u srijedu je na konferenciji za novinare kazao da primjena nije tema za raspravu i da treba započeti sprovođenje.

Hina prenosi navode slovenačkih medija da Slovenija sa primenom arbitražne presude namerava da počne u vodama Piranskog zaliva, jer smatra da je tu situacija "najjasnija" i da su arbitri precizno utvrdili koliko mora pripada Hrvatskoj, a koliko Sloveniji.

Slovenački mediji citiraju premijera Cerara koji je kazao da u subotu u zalivu ne očekuje incidente i da ih Slovenija neće podsticati ukoliko se Hrvatska bude držala morske granice prema presudi arbitara.

Ljubljansko "Delo", pozivajući se na slovenačke pravnike bliske vladi, navodi da Slovenija treba da ustraje na tome da arbitražno rešenje treba primeniti i da će to Hrvatska "pre ili kasnije" morati da prihvati iako, po njima, nije izgledno da će se to dogoditi uskoro "zbog sadašnje političke strukture" u Hrvatskoj.

Hina podsjeća da je slovenački ministar spoljnih poslova Karl Erjavec ponovio ovih dana da će Slovenija nakon subote Hrvatsku smatrati kršiteljem međunarodnog i evropskog prava ako ne pristane na arbitražnu primjenu i da bi zbog toga mogla da je tuži sudu Evropske unije, osim ako energične mjere protiv Hrvatske prije toga ne preduzme Evropska komisija.

Hrvatsko Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova diplomatskom notom u četvrtak pozvalo je Sloveniju da se suzdrži od jednostranog sprovođenja mjera koje bi imale za cilj pokušaj promjene stanja na terenu, kao i na konstruktivan dijalog oko rješavanja pitanja granice.

Navodi se da je hrvatska ministarka spoljnih i evropskih poslova Marija Pejčinović Burić u razgovoru za "Novu TV" upozorila da po međunarodnom pravu Slovenija ne smije da jednostrano proglasi promjenu granica i da jedino rješenje i dalje ostaje bilateralni dogovor.

Pejčinović Burić je kazala da će, ukoliko slovenačka strana pošalje kontrole u područje Savudrijske vale, odnosno Piranski zaliv, za koji po odluci arbitražnog suda smatra da polaže pravo, Hrvatska "raditi što i do sada - štititi hrvatske interese".

Izrael zvanično napušta Unesko

Direktor Uneska Odri Azulej izjavila je da je dobila zvanično pismo od Izraela da se ta zemlja povlači iz ove organizacije.

Izrael je prethodno objavio namjeru da napusti Unesko, navodeći kao razlog "sistematske napade na jevrejsku državu".

Azulejova je u saopštenju izrazila duboku žalost zbog povlačenja Izraela koje će na snagu stupiti 31. decembra 2018. godine.

"Zemlje mogu da riješe nesuglasice unutar a ne izvan Uneska", istakla je Azulejova.

Odluka Izraela da se povuče iz Uneska uslijedila je nakon što su SAD objavile sličnu odluku na osnovu sličnih optužbi o anti-izraelskoj pristrasnosti u toj agenciji.

Tagovi:

Ostale vijesti