Najznačajniji kulturni događaji u Banjaluci 2017.

Pročitajte izbor najinteresantnijih kulturnih dešavanja u Banjaluci u 2017. godini, koja su za MONDO izdvojili Milan Rakulj, Maja Isović Dobrijević, Boris Maksimović i Siniša Stanić

Najznačajniji kulturni događaji u Banjaluci 2017. Foto: Vedran Ševčuk/MONDO

U Gradu na Vrbasu tokom godine na izmaku održano je dosta kvalitetnih kulturnih dešavanja, prisustvovali smo raznim izložbama, promocijama, koncertima, a neke od ovih manifestacija uspjele su da izađu iz lokalnih okvira, što bi trebalo i da bude neka poenta kulturne priče ovog grada i za šta Banjaluka sigurno ima potencijala.

Krajem godine, u kojoj je obznanjena namjera gradskih vlasti da kandiduje Banjaluku za evropsku prestonicu kulture, a koja je od jednih dočekana na nož, dok su drugi u njoj vidjeli šansu da kultura u ovom gradu konačno "prodiše", interesantno je napraviti presjek najznačajnijih kulturnih dešavanja u Banjaluci.

Opšti utisak je da stvari polaku kreću naprijed, mada se svi slažu i da bi trebalo i moglo još puno, puno bolje.

Zamolili smo nekoliko dobrih prijatelja Monda.ba portala, budnih pratilaca gradske kulturne scene, da nam kažu svoj izbor najznačajnijih kulturnih događaja u Banjaluci u 2017. godini, uz sugestiju da taj  izbor bude što ličniji i subjektivniji. Evo šta su nam rekli...

MILAN RAKULJ (Nezavisne novine):

1. VIDLJIV POSAO MSU RS
Godina na izmaku bila je veoma rodna u gotovo svim oblastima kulture. Plodovi rada najvidljiviji su bili u domenu vizuelne umjetnosti. Moj lični utisak jeste da su, ovaj put, institucije kulture radile više i bolje od individualaca. Tako nekako nalaže i logika stvari. Da Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske godinama unazad radi sjajan posao, u 2017. godini, to su dokazali prije svega odlaskom na Venecijanski bijenale. I dok je "Univerzitet katastrofe" Radenka Milaka više mjeseci u Veneciji bio jedna od najposjećenijih postavki van Djerdina, mjesta gdje svoje paviljone imaju države mnogo starije od naše, u Banjaluci je zabilježena rekordna posjeta jednoj izložbi u istoriji grada. Riječ je o "Taštini malih razlika" Grejsona Perija.

Izložba Grayson Perry Banjaluka Grejson Peri Foto: MONDO/Vedran Ševčuk

2. KOMAD "MLIJEKO" PREDSTAVA GODINE
Takođe, ovo je bila godina Banjalučkog studentskog pozorišta koje je obilježilo četiri decenije postojanja. Novina koju su uveli u 2017. godini jeste početak rada profesionalne scene gdje je postavljena predstava "Mlijeko", u režiji Slobodana Perišića. Po meni, radi se o predstavi godine, jer je komad jedan od rijetkih koji u potpunosti ispunjava misiju pozorišta, iz kojeg bi poslije odglede predstave trebalo da izlazimo kao produhovljeniji i bolji ljudi. Sa tim se izgleda složio i žiri ruskog festivala "Zlatni vitez" sa kojeg se predstava "Mlijeko" vratila sa osvojene tri nagrade.

3. JAKA FESTIVALSKA SEZONA
Iako su se u Banjaluci posljednjih godina zbog nedostatka finasijskih sredstava ugasili mnogi festivali, u 2017. godini publika je mogla da prisustvuje odličnim pozorišnim i muzičkim festivalima. Teatar fest prepoznat je i u evropskim okvirima tako što je u aprilu mjesecu dobio oznaku evropskih festivala od značaja EFFE 2017-2018 (Europe for Festivals, Festivals for Europe). Dvadeseto izdanje ovog festivala iznenadilo me je otvorivši vrata mlađim snagama. U okviru Tetar festa, naime, po prvi put održan je i Festival monodrame mladog glumca. Demofest je takođe prepoznat kao značajan festival od strane vodećih svjetskih muzičkih portala, a o sadržaju desetog izdanja iz jula mjeseca nije potrebno ni trošiti riječi. Vrhunska organizacija, sadržaj i iznad toga. Pored ovih vrijedi i izdvojiti drugi Kestebnurg, festival studentskih pozorišta, koji je uistinu značajan za grad, no na organizaciji bi trebalo još mnogo poraditi. Jednostavno bilo je previše selekcija i 44 predstave su odigrane u svega par dana, zbog čega su prazne sale bile i najveći kritičari festivala.

4. STERILNA KNJIŽEVNA SCENA
Ono što godinama ne ispunjava moja očekivanja u gradu kakav je Banjaluka jeste naša nadasve sterilna književna scena. Fali nam ozbiljan regionalni književni festival. Naglasak namjerno stavljam na "regionalni" jer smo u okviru banjalučkog sajma knjige dobili međunarodne književne susrete koji nažalost po mom sudu nisu otišli dalje od zamuckujućeg akademizma. Naravno, nemam ništa protiv ovih susreta, štaviše oni su nam potrebni, ali u književnom polju morali bi mnogo bolje. Poezija i proza nisu bauk, a u to se publika u Banjaluci još uvijek nije uvjerila. Za početak originalna, a ne prevedena djela prevodilaca bez dikcije, živih ljudi a nikako hodajućih polumrtvaca, mogli bi riješiti i ovaj problem u budućnosti. Književna scena u Banjaluci, trebalo bi da se ugleda na pozorišnu, koja iz godine u godinu stvara određene pomake.

meso Foto: YouTube/screenshot



5. SERIJA "MESO" BUDI NADU
Ove godine zasluge svakako idu i ekipi koja je radila seriju "Meso". Iako pomalo depresivnog sadržaja (a kakva bi mogla i biti kad joj je zadatak ogoljevanje naše stvarnosti), ista bar djelimično budi nadu u zamrlu i zaspalu kinematografiju Republike Srpske, jer je riječ o početku trilogije koja će se dopuniti serijama "Kosti" i "Koža". Serija je izazvala mnogo više pozitivnih, nego negativnih reakcija, uprkos tome što je prikazivana tik uz "Senke nad Balkanom", koja je ruku na srce zauvijek pomjerila standarde u srpskoj kinematografiji.

....

MAJA ISOVIĆ DOBRIJEVIĆ (portal Buka):


1. IZLOŽBA TAŠTINA MALIH RAZLIKA U MSU RS
Grayson Perry, izložba Taština malih razlika u Muzeju savremene umjetnosti RS je ne samo najznačajniji kulturni događaj u Banjaluci tokom 2017. godine, nego možda i najznačajniji kulturni događaj ikad u ovom gradu, imajući u vidu da je sam umjetnik došao i otvorio izložbu u našem gradu i održao zaista uspješno predavanje. Izložba koja razotkriva sve laži savremenog društva, na manje ili više otvoren način prikazuje taštine svih nas. Riječ je o izložbi koja zaista dotiče svakoga. Iskreno, bila sam poprilično uznemirena nakon posjete izložbi. Uvidjela sam koliko sam i sama pod uticajem ličnih taština i još se borim sa tim. I dalje sam uvjerena da ljudi nisu svjesni važnosti ovog kulturnog događaja za Banjaluku.

2. DEMOFEST U BANSKOM DVORU
Zbog toga što imam malo dijete nisam bila u prilici da posjećujem noćne događaje i koncerte tokom Demofesta, ali sam bila stalni gost dnevnih događaja. Super je bilo na promociji Vedrane Rudan koja je okupila rekordan broj ljudi u Vijećnici u Banskom. Jedan od rijetkih događaja kad se tražilo mjesto više. Vedrana je brutalno, na svoj način razdrmala sve prisutne, a one koje je malo više prozvala dobili su i knjigu. U okviru dnevnog programa Demofesta veoma dobar bio je i nastup Sandre Silađev, poznatije kao Dinja, rado se sjetim toga, jer Dinju obožavam. Održavanje dnevnog programa u Banskom dvoru je pun pogodak i nadam se da će organizatori tu praksu nastaviti i narednih godina. O značaju Demofesta nema potrebe da govorim, riječ je događaju koji je već postao institucija.

Demofest Foto: YouTube/screenshot



3. PROMOCIJE KNJIGA UDRUŽENJA IMPERATIV
Udruženje za promociju i popularizaciju književnosti "Imperativ" dovelo je u mjesec dana između ostalih Bekima Sejranovića, Marka Tomaša i Damira Karakaša. To je zaista veliki uspjeh za književnu scenu u gradu. Vidjeti veliki broj ljudi koje vole i čitaju ove književnike znači da je ovakvih događaja potrebno sve više i da je ljudima potrebna dobra književna riječ. Dolazak ovih značajnih književnika iskoristila sam da uradim intervjue sa njima. Radujem se novim događajima koje će "Imperativ" održati.

4. NOVA KONCEPCIJA BANSKOG DVORA
Dolaskom novog v.d. direktora ova kulturna institucija postala je otvorenija za veći broj kulturnih događaja. Voljela bih da se sve prostorije ove kuće kulture otvore za umjetnike i one koji se bave kulturom. Sjećam se plesne dvorane u podrumu Banskog dvora, bilo bi zaista sjajno da se tu nešto pokrene, a Art Dvorište je bio pun pogodak. Banski dvor ima ogroman kapacitet, samo je potrebno njegova vrata otvoriti i pružiti što više kulturnih događaja na svakodnevnom nivou.

art dvorište Foto: Grad Banjaluka



5. IZLOŽBA COMPLICATE SIMPLY
Kraj godine bio je rezervisan za izložbu "Complicate Simply" poznatog dizajnera Slavimira Stojanovića. I ovaj put sam propustila otvaranje izložbe, jer u vrijeme kad se dešavaju otvaranja ja uspavljujem dijete, ali organizovanje ove izložbe je jako značajan za savremenu umjetnost i sve one koji se bave dizajnom. Koliko je izložba bila interesentna publici govori i podatak da se ona zadržala duže od mjesec dana nego što je planirano. Ova izložba nam je pokazala šta je to savremeni dizajn, koliko je on značajan i na koji način se razvija. Ja sam neko ko ne poznaje dobro dizajn, ali to je polje koje bih voljela više istražiti, a izložbe ovog tipa su pravi put za to.

....

BORIS MAKSIMOVIĆ (izdavačka kuća Imprimatur):


1. KONCERT VINICIA CAPOSELLE U NP RS
Vinicio Caposella je jedna od najpoznatijih, ali i najcjenjenijih italijanskih muzičara. Ovaj događaj nije imao neku veliku medijsku promociju, ali to je s jedne strane dobro, jer čak i ovako je Narodno pozorište 18. septembra bilo prepuno i ko zna koliko bi tek bilo ljudi da je rađena neka velika kampanja. Koncert je bio sjajan u svakom pogledu, a desio se u organizaciji Ambasade Italije u BiH i Udruženja italijanista na Balkanu.

2. DEMOFEST
Mislim da nije potrebno pretjerano objašnjavati zašto.

Demofest Foto: Vedran Ševčuk, mondo.ba


3. PROMOCIJE KNJIGA UDRUŽENJA IMPERATIV
Meni su se jako svidjele promocije što ih je radilo Udruženje za promociju i popularizaciju književnosti "Imperativ". Bio sam na promociji zbirke "Moj muž" Rumene Bužarovske, kao i na promociji romana "Sjećanje šume" Damira Karakaša. Oba puta moderator je bio Bekim Sejranović. Bilo je jako lijepo i volio bih da u narednoj godini oni organizuju što više sličnih dešavanja.

4. PRIPREMA KANDIDATURE BANJALUKE KAO EVROPSKE PRESTONICE KULTURE
Iako nije pretjerano medijski vidljivo (osim pojedinih događaja u sklopu cjelokupnog projekta) jako je bitno ovo što se radi u sklopu tih priprema. Monika Ponjavić, Marko Bilbija, Zoran Galić kao i ostatak te ekipe rade jedan veoma bitan posao na mapiranju kulturnih radnika u Banjaluci, te na stvaranju strukturnih mehanizama za djelovanje u oblasti kulture kako bi se saradnja u budućnosti digla na jedan viši nivo. Bože, ova zadnja rečenica zvuči užasno i neinspirativno, ali vrijeme će pokazati koliko je bitan sav taj rad koji se trenutno obavlja u tišini i daleko od kamera.

5. PROMOCIJA DJELA ZORANA ŽIVKOVIĆA U NUB RS
Biću toliko slobodan da stavim jedan događaj u našoj organizaciji. Naime, 22. septembra u Banjaluku smo doveli Zorana Živkovića, najprevođenijeg savremenog srpskog pisca. On je tom prilikom održao i predavanje "Uvod u kreativno pisanje" i sve u svemu bilo je jako lijepo, a bogami bilo je i mnogo prisutnih.

Zoran Živković Foto: Imprimatur

....

SINIŠA STANIĆ (portal Mondo.ba):

Pošto je sjajni i neponovljivi Milan Rakulj kao jedan od najznačajnijih kulturnih događaja u gradu naveo "sterilnu književnu scenu", osjetio sam se slobodnim i relaksiranim da kao jednog od sagovornika za ovaj članak uzmem samog sebe. Elem, ovo su najznačajniji kulturni događaji po mom izboru...

1. UZBUDLJIVE KNJIŽEVNE PROMOCIJE
U Banjaluci su se tokom 2017. desile neke zaista fantastične književne promocije, koje su za razliku od dosadašnje prakse koja je podrazumijevala da književne večeri budu svojevrsna tortura dosadom, donijela dah svježine, uzbuđenja, tenzije, i rekao bih – rokenrola!

Sigurno najjinteresantniji serijal književnih večeri desio se u Banskom dvoru u organizaciji Udruženja Imperativ koje je, između ostalog u Banjaluku dovelo trenutno najintrigantnije književno ime u regionu, Makedonku Rumenu Božurovsku, autoricu fantastične zbirke priča "Moj muž". Takođe, Banjalučani su mogli iz prve ruke da se upoznaju i sa sjajnim hrvatskom autorom Damirom Karakašem, kao i sa harizmatičnim mostarskim pjesnikom Markom Tomašem. A, da bi književne večeri bile tako interesantne i uzbudljive, pobrinuo se moderator Bekim Sejranović, autor već kultnog romana "Dnevnik jednog nomada", koji je svojim super opuštenim i nonšalantnim pristupom uspio da od ovih dešavanja učini nešto zaista posebno.

Foto: Siniša Stanić/MONDO

Treba spomenuti i nekoliko sjajnih promocija u organizaciji izdavačke kuće Imprimatur, koja je u Banjaluku dovela najprevođenijeg savremenog srpskog pisca Zorana Živkovića, a takođe u NUB RS organizovala promocije odlične knjige Slađane Perković "Kuhanje" i veoma interesantne zbirke "Priče iz komšiluka".

2. INICIJATIVA KULTURA KULTURI
Krajem 2016. u Banjaluci je osnovana inicijativa "Kultura kulturi" sa ciljem da se neiskorišteni prostori u gradu, koji su nekad bili u službi kulture, vrate kulturnim radnicima. U 2017. godini ta inicijativa, pod dirigentskom palicom nevjerovatnog Danijela Mihića, iznjedrila je seriju izuzetnih dešavanja, od kojih treba spomenuti pjesničko natpjevavanje Milana Rakulja i Gorana Gavrića u Banskom dvoru, projekcija filma na otvorenom ispred Doma omladine "Šta druge žene govore" Slaviše Radana, izložbu karikatura u Malom salonu Banskog Dvora Dragane Pašić "Pogled kroz olovke" i sjajno poetsko veče "Kako jesen miriše" mlade banjalučke pjesnikinje Marije Đurić u Domu omladine.

Ipak, od svih dešavanja koje je organizovala "Kultura kulturi" najjači dojam ostavilo je veče pod nazivom "Podrška za Sjevernu Koreju", koje je supertalentovani i superludi, u najpozitivnijem smislu, banjalučki stand-up komičar Dušan Jokić izveo u oktobru ove godine. Svojim nuklearnim humorom i pozitivnim zračenjem, koje liječi sve bolesti, Jokić je u konobi Dalmacija, koja je to veče mirisala na more i cijepanje atoma, izveo nezaboravni stand-up šou i u delirijum doveo masu od 30-ak prisutnih. Svaka čast!

Dušan Jokić Foto: Siniša Stanić/MONDO



3. RENESANSA BANSKOG DVORA
Izbor Mladena Matovića za direktora Banskog dvora donio je novu, do sada neviđenu energiju ovoj, najznačajnijoj kulturnoj ustanovi u gradu. Od aprila kada je izabran, Matović je uspio da podigne ljestvicu kulturnih dešavanja, mnogostruko obogati program, osposobi prostore u sklopu Banskog dvora koji su bili zapušteni, itd... Već sam nabrojao neke fantastične književne promocije i dešavanja koja su se odigrala u Banskom dvoru, a od zaista brojnih i odličnih večeri izdvojaju se i nastupi Vlatka Stefanovskog, Vasila Hadžimanova, Matije Dedića...

4. NAGRADE ZA BLAGOJEVIĆA I KARAKAŠA
Ove godine u Banjaluci su dodijeljene dvije književne nagrade koje su na neki način neočekivane i atipične. Krajem marta Udruženje književnika Republike Srpske za najbolju knjigu u prošloj godini izabralo je odličan roman Berislava Blagojevića "Bumerang", a iako je ovaj banjalučki autor prevođen na desetak stranih jezika i osvajao neke od značajnijih regionalnih nagrada, u gradu gdje živi i radi o njemu se malo zna, pa je nagrada otišla u prave ruke.

Druga bitna banjalučka književna nagrada otišla je u ruke Damiru Karakašu, koji je za svoj roman "Sjećanja šume" dobio Kočićevo pero za jesen 2017. godine. Ovaj hrvatski autor, jedan od najtiražnijih u svojoj zemlji, mada ga kod kuće nagrade redovno zaobilaze, kaže da mu je "Kočićevo pero" jedna od najozbiljnijih i najvažnijih regionalnih nagrada, kao i da mu je Petar Kočić oduvijek bio jako bitan kao pisac.

5. KONCERT DEJANA TERZIĆA U NP RS
Muzičar koji je napravio veliku karijeru u svijetu džeza, Dejan Terzić nastupio je 7. novembra po prvi put u svom rodnom gradu Banjaluci. Koncert ovog vrsnog i cijenjenog jazz bubnjara, koji je u Narodnom pozorištu RS nastupio u pratnji renomiranog internacionalnog kvarteta izazvao je salvu oduševljenja i sreće kod banjalučke publike. Naročita vrijednost ovog koncerta je što je to prvo dešavanje u sklopu odličnog Sarajevo jazz festivala koje je organizovano izvan glavnog grada BiH, tako da je Terzićev nastup otvorio put za neke buduće nastupe renomiranih jazz izvođača u Banjaluci, kojih u ovom gradu prethodnih godina, pa i decenija skoro da i nije bilo.

Dejan Terzić Foto: YouTube/screenshot

Pratite MONDO i na Facebooku, Twitteru ili Instagramu

Ostale vijesti