Crna strana Kalča - TOP 10 namještaljki u Italiji

Italija je oduvijek bila plodno tlo za nečasne radnje. MONDO vam donosi 10 najpoznatijih namještaljki u fudbalu na Apeninima...

Mnogi ljubitelji fudbala italijansku ligu smatraju za najzanimljiviju, pa i najbolju.

Ipak, ona ima i svoje tamne strane.

Malverzacije u Italiji nisu rijetka pojava, a od nečasnih radnji nije izuzeta ni "najvažnija sporedna stvar na svijetu", pa su se na Apeninskom poluostrvu često dešavali skandali u vezi sa "zelenim terenom" i onim što se češće dešavalo van njega.

MONDO vam donosi 10 najpoznatijih namještaljki u italijanskom Kalču...

1. Kalčopoli 2006.

Sigurno najpoznatiji skandal u Seriji A dogodio se u mundijalskoj 2006. godini.

U godini kada su "azuri" osvojili svjetsko zlato na Mundijalu u Njemačkoj, sjenku na italijanski fudbal bacio je skandal u koji je bio upleten veliki broj fudbalera, sudija, funkcionera i drugih sportskih radnika.

Italijanska riječ Calciopoli tada se ustalila u rječnike svih svjetkih jezika, a ishod skandala koji je potresao cijelu Evropu je izbacivanje tri prvoligaša u Seriju B (Juventus, Fiorentina i Lacio), oduzimanje bodova, te novčane kazne. Kasnije je odluka preinačena, pa su samo "bjankoneri" izbačeni u niži rang, dok su Fiorentina i Lacio kažnjeni oduzimanjem bodova, te izbacivanjem iz Evrope.

Šampion Juventus, osim minusa od 30 bodova, ostao je i bez dvije osvojene titule 2005. i 2006. godine, koje je Fudbalski savez Italije oduzeo "Staroj dami". Ipak, kazna je preinačena u minus devet bodova, što je omogućilo Torinezima da se bore za titulu i ekspresan povratak u najviši rang, što su na kraju i učinili.

Juventus je napustilo nekoliko bitnih igrača (Fabio Kanavaro, Lilijan Tiram, Zlatan Ibrahimović), koji su odlučili da pređu u druge klubove. Osim njih, još tridesetak igrača koji su dovođeni u vezu sa ovim skandalom preselili su se u druge lige i klubove.

Najblaža kazna zadesila je Milan. "Rosoneri" su izbjegli izbacivanje u niži rang, ali su drastično kažnjeni oduzimanjem 30 bodova, te zabranom nastupa u Ligi šampiona.

Osim prvoligaške četvorke, Kalčopoli 2006. donio je i kaznu drugoligašu Ređini, kojoj je oduzeto 11 bodova.

Brojni sportski radnici, među kojima su i visoki funkcioneri poput predsjednika Juventusa Lućana Mođija, zaradili su višegodišnje suspenzije i novčane kazne, a sve se okončalo ostavkom predsjednika Saveza Franka Karara. Mođi je zaradio doživotnu suspenziju iz fudbala, dok su pojedinci kažnjeni novčano, a neki uslovno.

Ipak, pomenuti skandal nije omeo Italijane da u finalu Svjetskog prvenstva savladaju Francusku i stignu do četvrtog pehara namijenjenog osvajaču najprestižnijeh svjetskog takmičenja.

Ukoliko znate italijanski jezik, preporučujemo da pogledate dokumentarac pod imenom "Operacija Ofsajd".

Izvor: Youtube

2. Totonero 1980.

Kalčopoli nije bio prvi veliki skandal u Seriji A. Namještanja mečeva od ranije su bila poznata Italijanima, a jedan od najvećih bio je Totonero iz 1980. godine.

Glavni akteri ovog ekscesa bili su klubovi iz dva najjača ranga na Apeninskom poluostrvu.

Prvoligaši Milan i Lacio izbačeni su u Seriju B, dok su Avelinu, Bolonji i Peruđi dodijeljeno po pet negativnih bodova u narednom prvenstvu.

Istu kaznu, ali u Seriji B, zaradili su Palermo i Taranto.

Osim klubova, kažnjeni su i njihovi čelnici. Tako je tadašnji predsjednik tima iz Milana Feliće Kolombo doživotno isključen iz fudbala, dok je prvi čovjek Bolonje Tomazo Fabreti suspendovan na 12 mjeseci.

Dvadesetak fudbalera takođe je udaljeno iz fudbala na period od tri mjeseca do šest godina. Najrigorozniju kaznu dobio je Stefano Pelegrini iz Avelina, koji je suspendovan na šest godina, zbog čega je u 27. godini završio karijeru.

Među optuženim je bio i sjajni golgeter Paolo Rosi, fudbaler Juventusa na pozajmici u Peruđi, koji je zaradio suspenziju od tri godine, ali je ona nakon žalbe smanjena na dvije. Bila je to srećna okolnost za italijanski nacionalni tim, koji je 1982. godine osvojilo prvo mjesto na Svjetskom prvenstvu u Španiji.

3. Skomesopoli 2012.

Samo šest godina nakon Kalčopolija, desio se novi kladioničarki skandal u italijanskom fudbalu, poznat kao Skomesopoli (it. Scommessopoli).

Sve je počelo godinu dana ranije. Brojni fudbaleri suočili su se a optužbama da su bili umiješani u namještanje utakmica, a policija je kasnije uhapsila brojna poznata fudbalska imena, poput bivšeg reprezentativca Đuzepea Sinjorija i legende Atalante Kristijana Donija.

Ovaj skandal je bio poznat i pod imenom "Operacija: Posljednja opklada".

S obzirom da su većinom optuženi drugoligaški i niželigaški klubovi i njihovi članovi, ovaj skandal nije odjeknuo kao Kalčopoli, ali je svakako bacio novu mrlju na jednu od najvećih svjetskih fudbalskih sila.

4. Optužen i selektor "azura"

Iste godine kada se desila afera Skomesopoli, optužnica je proširena, a otkriveno je da "čisti" nisu bili ni kasniji selektor Antonio Konte, te igrači Leonardo Bonući, Stefano Mauri i Domeniko Krišito, koji je zbog toga izbačen i iz nacionalnog tima "azura", zbog čega nije igrao na Evropskom prvenstvu u Ukrajini i Poljskoj.

Stručnjak koji je 2013. godine proglašen za najboljeg italijanskog trenera, optužen je da je tokom sezone 2010/11. kao trener Sijene bio akter sumnjivih radnji.

Brojni igrači potvrdili su da je Konte znao da su utakmice bile namještene, a o tome nije obavijestio nadležne.

Konte je kasnije odradio četvoromjesečnu suspenziju dok je sjedio na klupi Juventusa, a dvije godine kasnije sud je odbacio optužbe, s obzirom da navodi o štimanju mečeva nisu mogli biti dokazani.

5. "Prljavi fudbal" 2015.

Posljednji u nizu velikih fudbalskih skandala u Italiji desio se u sezoni 2014/15. U aferi kodnog imena "Prljavi fudbal" uhapšeno je 50 ljudi koji su optuženi da su namještali utakmice.

I ovaj put radilo se o niželigašima, a kazne su, u odnosu na prethodna dva velika skandala, bile zanemarljive - oduzimanje bodova i novčane kazne od 2.500 do 300.000 evra.

Izvor: Youtube

6. Katanija izbačena u treću ligu

Poslije osam sezona u Seriji A, Katanija je 2014. godine morala u niži rang.

Tu se nevolje kluba sa Sicilije nisu završile, jer je godinu kasnije izbačena u treću ligu zbog namiještanja utakmica.

Klub je takođe kažnjen oduzimanjem 12 bodova u sljedećoj sezoni i novčanom kaznom od 150.000 evra. Predsjednik Antonio Pulvirenti suspendovan je na pet godina, a morao je da plati penale u iznosu od 300.000 evra.

Ugledni biznismen, inače vlasnik nekoliko supermarketa, čak i jedne aviokompanije, uhapšen je sa još šestoricom drugih optuženih za sportske prevare.

7. Fantomski gol Muntarija

U sezoni 2011/12. Juventus i Milan vodili su žestoku bitku za šampionsku titulu, a veliki previd sudija baš u derbiju između ova dva rivala bio je naznaka da je italijanskom fudbalu prijeko potrebna gol tehnologija.

Juventus je stigao do titule sa 84 boda, četiri više od Milana, ali pitanje je kako bi teklo prvenstvo da se nije desila velika greška sudija na ovom susretu. Nikada nije dokazano da li se radilo o namjeri ili slučajnosti.

Naime, u 25. kolu Milan i Juventus sastali su se na "San Siru", a kada su domaći poveli golom Antonija Noćerina, izgledalo je da će "rosoneri" ostvariti trijumf.

Sali Muntari desetak minuta kasnije savladao je Đanluiđija Bufona i svi na stadionu očekivali su da rezultat na semaforu bude 2:0. Ipak, arbitar Paolo Taljavento poništio je gol na asistenciju svog pomoćnika Roberta Romanjolija, koji je tvrdi da je Bufon izbacio loptu prije nego što je ona prešla gol-liniju, iako je bilo jasno da je lopta cijelim obimom bila iza linije, što je pokazao i video snimak.

Izvor: Youtube

Ipak, VAR tehonologija (video sudija) uvedena je tek pet godina kasnije (od tekuće sezone), tako da je Milan ostao bez trijumfa (Alesandro Matri u 83. minutu pogodio za konačnih 1:1), možda i bez "skudeta".

Burni protesti Milanista nisu urodili plodom, a nesuđeni Muntarijev pogodak ostao je poznat kao jedan od najpoznatijih fantomskih golova (eng. ghost goal) u istoriji fudbala.

8. "Caso Genoa" 2005.

Prvi put nakon pune decenije, Đenova je osvojila titulu u Seriji B i izborila plasman u elitni rang italijanskog fudbala. Ipak, tamo nije zaigrala.

Posljednji meč u sezoni, uoči kojeg je već bila potvrdila šampionsku titulu i nije joj bio od rezultatskog značaja, odigrala je 11. juna 2005. godine protiv Venecije i slavila 3:2.

Izvor: Youtube

Ali, slavlje je kratko trajalo.

Tri dana kasnije otkriveno je da je direktor Đenovljana Stefano Kapocuka platio direktoru Venecije Đuzepeu Paljari 250.000 evra kako bi njegov tim izgubio ovaj meč.

Kasnije je otkriveno da su u sve bili upetljani predsjednici ova dva kluba, Enriko Preciozi i Franko Dal Čin.

Već osmog avgusta Fudbalski savez Italije odlučio je, ne samo da zabrani Đenovi promociju, nego da je izbaci u treću ligu (Serija C), i uz to ih kazni oduzimanjem tri boda.

Učesnici skandala dobili su petogodišnje zabrane obavljanja svih funkcija u fudbalu.

9. "Iz keca u iks"

Fudbalski savez Italije u oktobru 2000. godine saopštio je da je osam igrača optuženo za učestvovanje u namještanju mečeva - trojica iz prvoligaša Atalante, a ostalih pet iz Pistojezea, člana Serije B.

Optužbe su se odnosile na meč italijanskog Kupa između ova dva tima, koji je odigran u Bergamu 20. avgusta te godine. Atalanta je povela u finišu prvog poluvremena, a odmah na početku nastavka Pistojeze je izjednačio na 1:1, što je bio i konačan rezultat susreta.

Kladionice su objavile kako su primile brojne sumnjive uplate na opciju "iz keca u iks", odnosno na rezultat 1:0 nakon prvog poluvremena i 1:1 na kraju.

Na kraju su optuženi Kristijano Doni, Đakomo Bankeli i Sebastijano Sivilja iz Atalante, odnosno Alfredo Aljeti, Masimilijano Alegri (aktuelni trener Juventusa), Danijele Amerini, Đanluka Liljo i Đirolamo Bizari iz kluba iz Pistoje.

Izvor: Youtube

10. Velika krađa 1925.

Iako je od tada prošao skoro vijek, kontroverze u fudbalu Italije ostaće zauvijek u sjećanju.

"Orkestrirana farsa Italije i Njemačke"

Slovački premijer Robert Fico optužio je U-21 reprezentacije Italije i Njemačke za "orkestriranu farsu", odnosno namještanje meča ove dvije selekcije na Evropskom prvenstvu prošle godine u Poljskoj. Naime, Italijani su tada golom Federika Bernardeskija slavili 1:0, a ovaj rezultat odgovarao je objema reprezentacijama, s obzirom da su u grupi zajedno sa Danskom i Češkom zauzele prve dvije pozicije i plasirale se polufinale EP. Nijemci su kao najbolja drugoplasirana selekcija prošli u nokaut fazu, dok su "izvisili" upravo Slovaci, zbog čega je njihov premijer burno reagovao. Ipak, ovakvi slučajevi, da određeni rezultat odgovara timovima ili reprezentacijama koji igraju međusobni susret, čest je primjer u fudbalu. Utakmice bivaju završene "očekivanim" rezultatom, pa se vode brojne rasprave da li se radi o klasičnom namještanju ili je u pitanju nešto drugo.

Preteča Serije A, tzv. Prva divizija, u sezoni 1924/25. donijela je brojne probleme.

Nesuglasice, problemi sa navijačima, sumnjive sudijske odluke - sve to obilježilo je borbu za šampionsku titulu između Bolonje i Đenove.


Žestoki sukobi uslijedili su zbog optužbi da je Bolonja, klub iz Emilije-Romanje, favorizovan od strane tadašnje fašističke partije, nakon čega su dva tima morala da odigraju meč pred praznim tribinama, kako bi koliko-toliko normalne okolnosti odlučivale o konačnom pobjedniku.

Tek u petom meču bio je poznat pobjednik. Obje ekipe ostvarile su po jedan trijumf, dok su dva meča okončana bez pobjednika.

Bolonja je na kraju slavila 2:0, kasnije kroz doigravanje osvojila titulu i tako zaustavila Đenovu ka pohodu na jubilarnu desetu titulu.

"Grifoni" su tadašnje događaje nazvali "velikom krađom", a i dan danas čekaju na svoj deseti "skudeto" i zvijezdu iznad grba koja dolazi s njim...

Ostale vijesti