Cvijanović: Predstoji još mnogo teških stepenica

Autor:

Premijerka RS Željka Cvijanović ocijenila je da je, nakon predaje odgovora BiH na Upitnik Evropske komisije, završen jedan od bitnih i obimnih poslova na evropskom putu koji su u decentralizovanoj BiH obavili različiti nivoi vlasti.

0
A- A A+
Predsjednica Vlade RS Željka Cvijanović Foto: MONDO/ Vedran Ševčuk Predsjednica Vlade RS Željka Cvijanović

Cvijanovićeva je podsjetila da je na tom planu sve trebalo uskladiti, sprovesti kroz sistem koordinacije i ponuditi odgovor Evropskoj komisiji, što je bio dugotrajan i zahtjevan proces koji je oduzimao mnogo vremena i energije.

"Ovim je jedna stepenica pređena, što još ništa ne znači u praktičnom smislu, jer ako govorimo o konkretnom kretanju ka EU, to podrazumijeva mnogo teških stepenica", rekla je Cvijanovićeva večeras za Radio-televiziju Republike Srpske.

Ona je napomenula da je ovo predfaza koja daje pretpostavke da Evropska komisija može da izradi mišljenje kako bi se išlo u dalju proceduru.

Premijer Srpske kaže da se, tek nakon završetka dijela posla u vezi sa Upitnikom, uz analizu i davanje pozitivnog mišljenja o ispunjavanju obaveza koje su BiH stavljene u zadatak, dolazi u fazu čekanja datuma za pregovore.

"Onda tek nastupa najzahtjevnija faza evropskog procesa - početak pregovora i otvaranje poglavlja, kada treba da pokažemo stabilnost i sposobnost da formulišemo jedinstvene pozicije. To će biti posebno izazovno, ali treba staviti u pogon sve nivoe vlasti - ljudske i institucionalne kapacitete da daju doprinos tome", navela je Cvijanovićeva.

Kako i kada su druge zemlje odgovarale na Upitnik

Ona je dodala da je zadovoljna što je Vlada Republike Srpske pokazala zrelost i u procesu odgovaranja na Upitnik, dajući svoj doprinos, s obzirom na ogromne obaveze koje ima u oblasti evrointegracija.

"Ne volim da licitiram datumima ulaska u EU, jer je to nepredvidiva priča. Jedno je da ispunjavate obaveze, drugo je da EU ima institucionalni i svaki drugi kapacitet da prima nove države, a posebno da ima politički stav i opredjeljenje da je došlo vrijeme da se to desi", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je navela da se treći momenat odnosi uopšteno na situaciju u vezi sa budućnošću EU i dodala da ne misli da će doći do bilo kakvog kolapsa, niti da će se nešto fatalno desiti sa tom zajednicom.

"Sigurna sam da je EU zakoračila na put modifikacije koji će zahtijevati mnogo pameti i angažmana država članica, strateškog promišljanja i taktičkih poteza", smatra Cvijanovićeva.

Ona je navela da u sve to treba da se uklope BiH i zemlje zapadnog Balkana koje se suočavaju sa različitim izazovima.

"Mislim da je 2025. godina, koja se navodi kao vrijeme za potencijalni ulazak Srbije i Crne Gore, više pomenuta kao način da se stimuliše proces i pokaže da zemlje koje su u tome odmakle imaju šansu da se u neko predvidivo vrijeme nađu među članovima EU. Ne treba da budemo opterećeni datumom ulaska, već više samim procesom na pozitivan način, odnosno da se poboljšava situacija u društvu, usvajaju neke prakse, propisi i pravila koja su dobra za građane", rekla je Cvijanovićeva.

Odgovori na Upitnik svečano predati Junkeru

Ona je konstatovala da decentralizovana BiH može ući u EU i da ne bi trebalo da u tome bude nikakvih formalnih prepreka, navodeći da ima takvih zemalja koje su postale članice EU, normalno ispunjavaju svoje obaveze i ostvaruju prava koja su im data kroz članstvo.

Cvijanovićeva je navela da je problem što pojedini domaći političari evropski put koriste kao metod transformacije ustavne arhitekture BiH.

"Borili smo se da objasnimo šta je čija obaveza na evropskom putu i vrlo je važno što smo došli do mehanizma koordinacije, jer on treba da nam omogući kretanje ka EU u praktičnom i formalnom smislu i da se sve to dešava u skladu sa ustavnim nadležnostima. Tačno se zna ko je za koji dio posla zadužen i ako poštujemo taj mehanizam, a hoću da vjerujem da ćemo to svi činiti, bićemo dovoljno zreli i uzeti u obzir realnost", navela je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da, ako svi poštuju mehanizam koordinacije, ne bi trebalo doći do gubljenja vremena na usaglašavanje i ubjeđivanje o tome koji parlament treba da donese određeni propis.

"Ako ne budemo igrali političke igre i gubili vrijeme na objašnjavanje šta je čija nadležnost, možemo imati sasvim pristojno kretanje ka EU", ocijenila je premijer Srpske.

Cvijanovićeva je rekla da su prije usvajanja ovog mehanizma postojale stalne blokade i osporavanja nadležnosti Republike Srpske sa nivoa BiH, te poručila da nadležnosti Srpske, pa i kantona i Federacije BiH, moraju da se poštuju.

"Mnogi su sa nivoa BiH svoje političke prioritete nastojali da ugrade u evropski put prodajući priču da je to zahtjev Brisela. To su radile gotovo sve političke partije iz Sarajeva, a posebno one dominantno bošnjačke, zbog čega smo izgubili godine da dokažemo da jedan nivo ne može raditi ono za šta nije zadužen prema Ustavu. Bilo je i mnogo stranaca koji su sinhronizovano radili sa takvom sarajevskom politikom", navela je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da će BiH, vjerovatno, dobiti dodatna pitanja iz EU, iako su danas predati odgovori na Upitnik Evropske komisije, ali da je u tom procesu važna koordinacija kao dobra osnova za buduće kretanje prema Uniji.

Cvijanovićeva smatra da je pomoć susjednih zemalja na evropskom putu dobrodošla, pogotovo logistička i tehnička.

"Najveći doprinos okruženja je da ne blokira i ne otežava ono što treba da radite. Važna je dobrosujedska saradnja kako bi se riješila, kako to poručuju iz EU, pitanja granica i druga otvorena bilateralna pitanja na evropskom putu", istakla je Cvijanovićeva, podsjećajući na ranije usporavanje pristupanja Hrvatske EU zbog sporova sa Slovenijom.

Kada je riječ o pitanjima granice BiH i Hrvatske, Cvijanovićeva kaže da je na tom planu potreban ozbiljan pristup svih aktera.

"To je kao brak i neke stvari mogu uspjeti ako obje strane žele nešto da urade. Potrebno je ta pitanja zatvarati ne samo zbog evropskog puta, već zbog funkcionisanja svih država u regionu", rekla je Cvijanovićeva.

Ona kaže da je glavni problem u regionu, na čemu zamjera međunarodnoj zajednici, pa i Evropi, nejednak pristup istim pitanjima u različitim državama, poput vraćanja imovine predratnim vlasnicima ili procesa povratka, što je trebalo biti regionalno pitanje.

"To su i dalje neriješene stvari i ranjiva mjesta za koje posljednjih 20 godina nisu pronađena rješenja", podsjetila je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je rekla da ima dobru komunikaciju sa premijerom Federacije BiH Fadilom Novalićem, s obzirom da se vlade oba entiteta bave životnim pitanjima.

Kada je riječ o komunikaciji sa predsjedavajućim Savjeta ministara Denisom Zvizdićem, Cvijanovićeva kaže da ona postoji, posebno u vezi sa mehanizmom koordinacije, gdje su entitetske institucije i one na nivou BiH upućene jedne na druge.

"S obzirom na različita pitanja kojima se bavi nivo BiH, u odnosu na Srpsku, naravno da je ta komunikacija nešto manja", rekla je Cvijanovićeva.

Ostale vijesti