Kako se piše žena?

Autor:

Pisanje i pravopisno prigovaranje... Piše Aleksandra Savić

0
A- A A+

Ne tako davno, jedna studentkinja u susjednoj zemlji istraživala je koliko ulica u njenom gradu nosi ime po znamenitim ženama. No, to nije tema ovog teksta.

Najproduktivniji mocioni sufiksi u srpskom jeziku su -ica, -inja, -kinja i -ka. Navedeni nastavci obrazuju mnoge riječi – prijateljica, plemkinja, kneginja i autorka. Neki od njih su ravnopravni, te tako možemo reći profesorica, ali i profesorka. Sve izvan toga predmet je višegodišnje rasprave među lingvistima.

U Narodnoj skupštini Republike Srpske konačno je na red došla i javna rasprava o dugogočekivanom Zakonu o zaštiti žrtava ratne torture. Ni to, međutim, nije tema ovog napisa.

Profesorka Svenka Savić, pionirka u borbi za rodnu ravnopravnost u jeziku, ponudila je uputstva za standardizaciju rodno osjetljivog jezika. Preporučeno je da profesije i titule mogu biti upotrebljene u sljedećim formama – pomoću nastavka (kosmonautkinja), putem izraza žena + profesija (Prva žena kosmonaut), bez nastavka za dvorodne imenice (foto-model) ili pomoću opisnog kazivanja (Zapisnik je vodila, umjesto zapisničarka). Nedugo potom počeli su se pojavljivati rječnici ili spiskovi sa nazivima zanimanja i titula žena. Tako smo dobili admiralka, autolakirerka, beračica, ćevabdžijka, džudistkinja, emajlirka, filološkinja, gipserka, instruktorka, kinologica, lektorka, ornitologica, pravnica, reporterka, šahitskinja, veterinarka, zidarka itd.

Statistički podaci govore da je u Republici Srpskoj više od 50% žena trpjelo neki oblik nasilja. Ovi podaci nemaju veze sa podsjećanjem na jezičke preporuke.

Sa druge strane, brojni lingvisti dali su svoj sud o ovoj temi. S obzirom na zaključak da rodna ravnopravnost generičkog muškog roda nije pretpostavka već činjenica, Odbor za standardizaciju srpskog jezika preporučio je sljedeće:

- Oblike ženskog roda za imenice koje znače profesije treba upotrebljavati tamo gdje je njihova upotreba u skladu sa postojećom normom i dobrom jezičkom praksom.
- Ukoliko je potrebno naglasiti pol, to se čini navođenjem konteksta ili korišćenjem ličnog imena.
- Korišćenje paralelnih formi (studenti/studentkinje, apotekar/ka, poštovani/e) opterećuje rečenicu.

Treba napomenuti da raspre o jeziku i rodnoj ravnopravnosti nisu završene – mnogo je oprečnih i neartikulisanih stavova, neke žene čak smatraju da se ovom borbom njihov položaj degradira, a još uvijek nije pronađen smislen način da se politički korektno reguliše korišćenje skraćenica (prof. dr, doc.) U svakom slučaju, valja se pridržavati barem osnovnih pravila. Nema razloga da se ženska forma zanimanja ili titule ne upotrebljava gdje je to moguće i gramatički ispravno. Takođe, ne preporučuje se izbjegavanje opisnih konstrukcija. Nadalje, treba voditi računa o usklađivanju subjekta i predikata, te je tako moguće reći Premijerka je sazvala sastanak ili Premijer Jovana Marić sazvala je sastanak, ali nikako – baš nikako – Premijer je sazvala sastanak. Pored toga, nema uporište tvrdnja o neophodnom korišćenju paralelnih formi. Naime, rečenica Poštovani/e kolege/ice, radili/e smo cijeli dan, a nismo potigli/e ništa zbunjujuća je i nelogična. Ukoliko insistirate na ovim razlikama, napišite i izgovorite dvije rečenice ili pošaljite dvije poruke.

Sve su češće vijesti o tome kako ugledni građani tuku i maltretiraju svoje žene i u tim tekstovima obično nema greške. Nedvosmisleno je navedeno da je privedeni maltretirao ili vrijeđao ženu, a da je pretučena Banjalučanka, Šipovljanka, doktorica itd. Obično nema sumnje da je žrtva ženskog roda. Ni te novosti, nažalost, nisu tema ovog pregleda. Borba za rodnu ravnopravnost mnogo je više od borbe za ženske titule. Ona nije besmislena niti je završena. Jezik je već evidentirao brojna zanimanja i govornici nemaju problem sa njihovom upotrebom. Druge izvednice vjerovatno će biti zabilježene, budući da se uveliko koriste. Ni one neunesene nisu zabranjene, a već smo napomenuli da u sistemu tvorbe srpskog jezika postoje nastavci za tvorbu mocionih imenica. Međutim, otpor lingvista za korišćenje rodno osjetljivog jezika nije istinito predstavljen. Naime, lingvisti ne protjeruju žene iz jezika, niti zabranjuju upotrebu ženskih titula i zanimanja. Kako kaže profesorka Stijović – nema razloga da od trenera ne bude trenerica ili trenerka ili od sudije sutkinja, ali se nekim riječima lingvistika nije pozabavila i nije utvrdila njihove pravilne izvedenice. Takođe, novi priručnici navode kako se broj socijalnih femininativa u jeziku povećava u skladu sa promjenama u društvu, te da taj proces ne treba ni sputavati ni ubrzavati. Nije naodmet napomenuti da bi bilo dobro i poželjno da se lingvisti pozabave ovim pitanjima, pa da konačno saznamo koje su to riječi nepravilno izvedene i postoji li adekvatan način njihove tvorbe.

Jezičkim intervencijama ne kupuje se alibi za probleme koji prevazilaze jezik. Ako želite misliti o ženama i rodnoj ravnopravnosti, obratite pažnju na ono što ne bi trebalo da je tema ovog priloga, a govorite onako kako osjećate. I zapamtite, uvijek ćete reći ono što zaista mislite o ženama, čak i ako dosljedno pratite uputstva za korišćenje rodno ravnopravnog jezika. Potpuno je ispravno reći Volim novinarke koje ovako kleknu, zar ne?

Ostale vijesti