Iako se Grad Banjaluka krajem februara pridružio evropskim gradovima u borbi protiv klimatskih promjena, stručnjaci kažu da samo pričanje o ovoj problematici neće dovesti do konkretnih rješenja.
Iz Centra za životnu sredinu smatraju da je pohvalno da gradonačelnik shvata ozbiljnost problema klimatskih promjena, ali…
"Ne bi trebalo zaboraviti ni da je nekadašnji gradonačelnik Dragoljub Davidović 2009. godine potpisao Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju, te se time obavezao na ispunjavanje ciljeva klimatske i energetske politike za 2030. godinu. Postavlja se pitanje dokle smo došli u ispunjavanju tih ciljeva“, rekla je za MONDO Duška Kudra, koordinatorica programa Energija i klimatske promjene u Centru za zaštitu životne sredine.
Kudra ističe da Banjalučani još uvijek nemaju jasno uspostavljen sistem monitoringa kvalitete vazduha i da je upitno i koliko se tzv. Ekološka Toplana može smatrati ekološkom, dok je stara Toplana koja koristi mazut još uvijek u funkciji.
"Priča se i o potencijalnoj izgradnji HE Krupa, gdje su nabrojane samo nekolicine stvari koje još nisu u potpunosti riješene. Dok god se ovakvom problemu ne priđe na sistemski način i ne donesu rješenja koja će ići u korist cijelog društva, a ne samo biti slova na papiru, optimistične rezultate ne možemo očekivati'', naglasila je Kudra.
Da ne znamo šta udišemo rekli su nam i u Hidrometereološkom zavodu Republike Srpske. Po svemu sudeći nećemo ubrzo ni znati.
"Od zakonom predviđenih 12 mjernih stanica djelimično funkcioniše samo pet što nije dovoljno za ocjenu stanja kvaliteta vazduha za Republiku Srpsku.Konkretno u Banjaluci mjerenje kvaliteta vazduha se vrši samo na jednom mjestu, u Lazarevu, gdje je i meteorološka stanica. Od predviđenih pet parametara, zbog kvara na opremi, mjerenja se vrše za samo tri i to za azotove okside, ugljen monoksid i ozon”,rekla nam je Ranka Radić, načelnik Odjeljenja za zaštitu životne sredine ovog zavoda.
Radićeva je istakla da je razlog tome skupa oprema koju su i pojedine zemlje regiona kupile od sredstava iz Evropskog fonda.
"Zbog nedostatka finansijskih sredstava Zavod trenutno raspolaže sa svega dvije automatske stanice. Jedna je u Banjaluci, a druga u Prijedoru, obje na lokaciji meteoroloških stanica u ovim gradovina. Na ovim stanicama mjere se osnovni parametri koji su pokazatelji kvaliteta vazduha. U republičkoj mreži monitoringa nalaze se još tri stanice, u nadležnosti postrojenja, a to su Rafinerija nafte a.d. Brod, TE Ugljevik i TE Gacko", rekla je Radićeva i dodala da to nikako nije dovoljno da za pravu ocjenu kvaliteta vazduha u Srpskoj.
Podsjećamo, Gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić krajem februara je u Beču potpisao izjavu, kojom se Grad pridružuje borbi protiv klimatskih promjena i zagađenja štetnim gasovima u atmosferi.
"Grad Banjaluka se pridružio spisku od oko 40 gradova iz Evrope, uključujući Varšavu, Ljubljanu, Atinu, Beč i druge gradove koji su podržali potrebu smanjenja štetnih gasova u atmosferi i narušavanja klime na našoj planeti“ , kazao je tada Radojičić.
Odogovor iz Gradske uprave na pitanja šta će to konkretno da znači za građane Banjaluke ni nakon sedam dana nismo uspjeli da dobijemo.