Medijska pismenost: Skrolujte pametno!

Provjerite li svaku informaciju u koju povjerujete? Analizirate li baš svaku vijest koju komentarišete na internetu ili uživo? Naravno da ne.

0
A- A A+

U idealnom svijetu ne biste ni morali, jer bi se vijestima zvale samo istine. U manje idealnom svijetu takođe ne biste morali, ali zato što vjerujete mediju od koga ste saznali informaciju. U svijetu u kome živimo - morate, jer niko to ne može da radi umjesto vas.

Pričati o medijskoj pismenosti u zemlji čijih je tri odsto stanovnika nepismeno može da bude pomalo opskuran posao, a činjenica da se o ovoj pojavi intenzivno raspravlja "već nekoliko godina" ne čini je manje aktuelnom. Pogotovo ne na Balkanu.

Medijska pismenost nije prioritet samo javnih radnika, a zbog njenog uticaja na generacije koje dolaze, trebalo bi da je dužnost svakog od nas ko se smatra odgovornim članom zajednice. To konkretno znači da odgovorno korištenje interneta podrazumijeva razvijanje kritičkih vještina i znanja koja pomažu da se povežu složene ideje, prepoznaju pravi odgovori i identifikuju zablude.

Izvršna direktorica agencije Prime Communications Dobrila Močević kaže da se ovom temom domaća stručna javnost bavi već neko vrijeme, a da razloga za brigu ima nekoliko.

"Brinem zbog sadržaja koji se plasiraju bez ograničenja, kako putem internet portala tako i portala tradicionalnih medija, a još veća briga svima nama i jeste i treba da bude je konzumacija informacija putem društvenih mreža. Društvene mreže jesu sjajna stvar, kao i internet uopšte, ali ako umijemo da upravljamo njima, filtriramo sadržaje koji su nam plasirani i biramo izvore", ističe Močevićeva.

Ne vjerujte svemu što pročitate i ne dijelite ništa u šta niste zaista sigurni.

Post-istina, lažne vijesti ili manipulacija kontekstom nisu tek izmišljeni, ali istinski promoter ove pojave je kontroverzni američki predsjednik Donald Tramp, za koga kažu da je izbore dobio koristeći se ovim "oružjima". 

"Klikbajt naslovi, lažne vijesti, nagovještaji provokativnog sadržaja u tekstovima bez ikakvog sadržaja, prazne vijesti - to je jedna strana medalje. Na drugoj strani je mogućnost za svakog sa tastaturom i malo (ili češće puno) slobodnog vremena, da nakuca komentar i podjeli svoje neprikosnoveno, a ničim potkrijepljeno mišljenje. Eksperti za sve svašta su među iritantnijim pojavama koje me ozbiljno zabrinjavaju. Primjer koji je kod nas u regionu je antivakserski ”pokret” kom je internet omogućio učešće u kreiranju ne samo mišljenja nego i doveo u pitanje zdravlje kako djece tako i odraslih. Ovo je primjer slučaja o kome se nije jednostrano izvještavalo, čak šta više, ali jeste primjer u kome razni šarlatani dobili priliku da nanesu ozbiljnu štetu i to u ljudskom zdravlju i životima", ističe naša sagovornica.


"MORATE DA ZNATE LJUDE"

Ima, ističe, i pozitivnih primjera.

"Dobra stvar je što znam ljude, i medije u kojima rade, koji žive novinarski posao i obavljaju ga izuzetno profesionalno, propituju i preispituju i sebe i svoje izvore i odgovorno pristupaju informacijama. I tih medija, poput vašeg portala, kojima urednička politika služi za preispitivanje svega - od teme, njene relevantnosti u ovom trenutku, sagovornika, sadržaja, tačnosti informacija - još uvijek ima dovoljan broj, pa žutilo i trka za klikovima budu uočljivi iole medijski opismenjenoj osobi", zaključuje Dobrila Močević

ŠTA TO KONKRETNO ZNAČI?


Komunikolog i novinar Borislav Vukojević pojašnjava osnove - kako da prepoznamo lažne vijesti i šta medij, odn. izvor čini - relevantnim.

"Postoji nekoliko faktora koji utiču na vjerodostojnost izvora, ali govoreći iz ugla medijske publike: tehnički, sadržajni i lični. U prvu kategoriju tehničkih faktora, prilikom prepoznavanja lažnih vijesti spadaju kategorije kao što su impressum, kontakt i generalno broj informacija koje možemo pronaći o nekom portalu. Ukoliko portal nema podatke o tome ko je vlasnik, kako da ih kontaktiramo, gdje se nalaze, koji su im uređivački principi - to znači da u takve medije ne trebamo imati povjerenje. To je isto kao da idemo ulicom i nepoznata osoba nam kaže kako je, na primjer, Tramp odličan kandidat za predsjednika. Da li ćemo vjerovati toj osobi, ako ne znamo baš ništa o njoj?"


NIJE PROBLEM MAMAC, NEGO NEISTINA


Sadržajni aspekti analize, objašnjava naš sagovornik, obuhvataju naslove, potpise i argumentaciju u tekstovima ili prilozima, sa napomenom da je ovo najzahtjevniji aspekt evaluacije.

"Nije problem ako je naslov koncipiran kao mamac (naravno, bez pretjerivanja), jer to je jednostavno jedan od načina privlačenja pažnje; međutim, problem je kada ​naslov apsolutno ne odgovara sadržaju. Na primjer, u naslovu se kaže kako je neka osoba na nevjerovatan način ostala bez posla, a u tekstu vidimo da se radi uobičajenoj pojavi koja se dešava svakodnevno. Drugo, uvidom u tekst možemo vidjeti da li postoje izvori, ili se sve informacije baziraju na anonomnim i nepoznatim izvorima.

Treće, ako tekstovi nikada nisu potpisani imenom i prezimenom autora, postoji vjerovatnoća da se radi o nekoj vrsti lažne vijesti. Dakle, klikbajt može imati opravdanje u određenom kontekstu stvarno zanimljive informacije, ali forsiranje istog je čisti senzacionalizam", dodaje Vukojević.


JESMO LI OBJEKTIVNI PREMA "DRAGIM" MEDIJIMA

Prema njegovim riječima, lični aspekt analize obuhvata iskustvo i najviše je subjektivne prirode.

"To je korak u kojem pitamo sami sebe: da li vjerujemo nekoj vijesti samo zato što potvrđuje naš stav? Često se dešava da osobe opravdavaju određeni medij samo zato što je on u skladu sa njihovim političkim ili društvenim opredjeljenjem", ističe naš sagovornik.

Ovo su, kaže, ključni kriterijumi za prepoznavanje medija koji stoji iza svog sadržaja.

"Kada su u pitanju mediji kod nas, jednostavno treba imati povjerenje u medije koji ispunjavaju sva tri gore navedena uslova. Naravno, uvijek je potrebno biti kritički nastrojen prema svim izvorima informacija, ali ukoliko su zadovoljeni najvažniji kriterijumi, postoji manja šansa za propagandu. Takođe, u vremenu ubrzanog razvoja tehnologije, nema potrebe da pojedinac zavisi od samo jednog izvora - potrebno je koristiti više medija i na osnovu dodatne analize generisati mišljenje ili stav o određenom pitanju", naglasio je Borislav Vukojević za Mondo.

Ostale vijesti