Znate li šta su „babine ’uke“?

Autor:

Banjalučki list „Razvitak“ iz 1938. godine donosi tekst o pojmu „babine ’uke“. Članak je karakterističan prije svega zbog toga što donosi priču o narodnom vjerovanju, a potom i zbog činjenice da je ovaj pojam koristio i sam Petar Kočić.

Znate li šta su „babine ’uke“? Foto: Vedran Ševčuk/MONDO Ilustracija

B a b i n e   ’u k e

Narod zapaža i nagle klimatske promjene na kraju zime i zove ih „babine ’uke“. Drže da ih ima svega devet, a neki po njima računaju i doba godine. I Kočić u svojoj priči Grob slatke duše veli: „....uz ono devet babinije ’uka iza Mučenika...“.

U nekim krajevima kao i u Zmijanju „babine ’uke“ su prvih devet dana marta i završavaju se na Mučenike, a u Pounju su posljednja četiri dana veljače i prvih pet dana mjeseca marta. Svaki od tih devet dana ljudi namijene jednoj babi u selu. Ako je taj dan rđavo vrijeme, „salaukovina“ (mećava), sjete se najgore babe u selu, govoreći „Naopake te i te babe“, spomene se njeno ime, „post joj se njezin ukiselio“. Ako bude koji lijep, sunčan dan, onda reknu: „Sigurno je danas da je ta i ta baba“ i spomenu ime žene stare koja u selu uživa glas kao najbolja žena.

Ovaj pojam je ostao od prastarog narodnog vjerovanja po kome neke ličnosti magijama utiču na promjenu vremena, na kišu i na rod.

Vuk je u svom Rječniku (Vuk Stefanović Karadžić „Lexicon SERBICO-GERMANICUM-LATINUM“, Beč, 1852, str. 10) naveo riječi „babini jarci, babini kozlići, babini ukovi“ i kao objašnjenje donio ovu narodnu priču:

„Pripovijedaju da je nekakva baba istjerala jariće u planinu, pa dunuo sjever i udario snijeg, a ona rekla: ’Prc Marcu, ne bojim te se - moji jarići petoroščići’. Na to se rasrdi Mart, pa uzajmivši od Februara nekolika dana, navali sa snijegom i s mrazom, te se smrzne i okamene i baba i njezini jarići. Narod priča o toj okamenjenoj babi sa jarićima da ih ima na svim većim planinama.“

.........

Tekst o „babinim 'ukama“ objavljen je u listu „Razvitak“, broj 4, 1938. godina, u rubrici „Iz naroda narodu“.

Razvitak“ je književno-kulturni časopis koji je izlazio u Banjaluci između 1935. i 1941. godine. Pokrenut je kao nastavak Kočićevog Razvitka“ iz 1910, sa ciljem da bude ogledalo narodnog života u ovim krajevima, da pomaže proučavanje i kulturno razvijanje i daje pregled pojava i događaja kod nas i na strani“. Objavljeno je ukupno 76 brojeva.

Tagovi:

Ostale vijesti