Srpska pravoslavna crkva danas slavi Vaznesenje Gospodnje, u narodu praznik poznatiji kao Spasovdan. Ovaj praznik pada 40 dana poslije dana vaskrsenja Hristovog, a evo šta na njega valja a šta ne valja raditi.
Na ovaj važan datum u godišnjem kalendaru pravoslavnog vjernika, ili samo poštovaoca tradicije, obavezno se klalo jagnje, kao žrtva svecu, tj, u ovom slučaju samom Hristu.
Redovno se spremala cicvara. U prošlosti su čobani pripremali krstiće od ljeskovih grana, pa ih izjutra stavljali na krovove kuća i pomoćnih zgrada, na torove i pritvorke, a zabadali su ih i na njive s usjevima.
Za Spasovdan se može piti mlijeko, koje se nije kušalo od Nove godine do danas.
Prema običajima, na današnji dan se muškarci ne briju, žene se ne umivaju, a djeca ne kupaju. Ne spava se preko dana, da se ne bi dremalo preko godine.
Vjernici su odlazili u crkvu na vjerski obred posvećen ovom prazniku. Poslije izlaska iz crkve, domaćini su svoje goste vodili kući, gdje ih je čekao bogato pripremljen ručak.
Oni koji nisu išli u goste, okupljali su se na prostoru ispred crkve i tu nastavili slavlje.
Ispred crkve su se pekli jaganjci, točilo piće, prodavao sladoled, kolači i bombone.
VAŽAN DAN I BANJALUČANIMA
Spasovdan je u srpskom narodu oduvijek imao veliki značaj, pa je najstariji istorijsko-pravni dokument srpske srednjovekovne države - Dušanov zakonik, obnarodovan baš na današnji dan 1349. godine.
Spasovdan se slavi i kao krsna porodična slava, ali i kao mjesna slava. Tako je Spasovdan slava manastira Visoki Dečani, Beograda, Banjaluke, Nevesinja i Istočnog Novog Sarajeva.
Kao što se u Jerusalimu četrdeset dana poslije Vaskrsa išlo u Vitlejem u litiji, tako se i u Srpskoj pravoslavnoj crkvi organizuje Spasovdanska litija.
RADOJIČIĆ: OBILJEŽAVANJE SLAVE AUTENTIČNO ZA SRPSKI NAROD
Gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić rekao je sinoć da je važno držati se tradicije i da je obilježavanje slave nešto što je autentično u tradiciji srpskog naroda.
Radojičić je dodao da je postala tradicija da se Banjalučani uoči slave Grada i Hrama Hrista Spasitelja - Spasovdana, okupe i zajedno podsjete na vrijednosti koje treba čuvati.
"Grad Banjaluka, iako već lijep, svake godine se mijenja na bolje i u svojoj bogatoj biografiji dodaje još po neku novu sliku. Slava grada je prilika i da se podsjetimo na ono što smo uradili u prethodnoj godini", rekao je Radojičić obraćajući se građanima koji su došli da isprate kulturno-umjetnički program "U susret Spasovdanu".
On je najavio da će povodom slave grada sutra u Hramu biti služena Sveta arhijerejska liturgija, te obavljen čin osveštanja slavskog žita i kolača, ali će biti otvoren i "Banjalučki festival cvijeća" po kojem je ranije grad bio poznat.