Neplaćanje poreza više nije javna tajna

Mnogo toga ukazuje da plaćanje poreza u Republici Srpskoj nije obavezno, tj. da je obavezno na papiru, ali u stvarnosti je stanje takvo da se izbjegavanje poreskih obaveza više i ne krije.

0
A- A A+
novac, konvertibilne marke Foto: Samir Cacan, mondo.ba

Javna tajna više nije tajna. Dok u paralelnom svijetu traje emitovanje reklame Poreske uprave Republike Srpske ''Porez plaćaj, Srpsku jačaj'', izgleda da pojedina pravna lica i preduzetnici svoj dug nikada neće izmiriti.

Indirektno, to je potvrđeno i u krizi koja je zadesila Fudbalski klub "Borac" koji neće igrati Premijer ligu BiH naredne sezone, ali ne zbog dugovanja za poreze, već zbog duga prema drugom fudbalskom klubu.

Na pres konferenciji predsjednik "Borca", Vico Zeljković rekao je da "Velikan iz Platonove" za poreze duguje 12 miliona KM (glavnica i kamate), te je objasnio da posljednje dvije godine klub nije plaćao porez.

''Država je tu izlazila u suret i svake godine odgađala naplatu, a zadnje dvije godine otkako je ovo rukovodstvo u klubu nismo ni uplaćivali porez s tim da smo mi promijenili ono što se moglo promijeniti. Išli smo na minimalne prijave (radnika!?) da pravimo manji dug prema Poreskoj. Тaj porez je rješiv samo Zakonom o sportu jer nema mehanizma da se to naplati. Da se stavi traka oko stadiona, nema svrhe, jer stadion je gradski'', rekao je Zeljković novinaru Monda odgovarajući na pitanje o ukupnim dugovima kluba.

Zeljković je još dodao da Borac duguje 1,3 miliona KM za električnu energiju "što pokazuje da 20 godina ništa nije plaćano", kaže on, ali je napravljen dogovor sa Elektrokrajinom da se glavnica duga otplati mjesečnim ratama.

Iako je, dakle, sa državom i njenim preduzećima odgađanje i gomilanje duga očigledno moguće, "Borac" nikako nije mogao izbjeći ''fudbalske dugove'', iz čega možemo zaključiti da su UEFA i fudbalski savezi ozbiljnije organizacije od države.

Izvor: Poreska uprava Republike Srpske

Prema Borcu, za razliku od nekih firmi možda možemo imati emotivniji pristup i progledati kroz prste u kontektsu opšteg dugovanja sportskih klubova, ali ipak o ovakvim odgađanjima i opraštanjima mnoga pravna lica, privrednici i građani mogu samo da sanjaju.

FK "Borac" je na spisku dužnika PURS ''tek'' na 27. mjestu, a iznad njega su mnoge zdravstvene ustanove, dok prvu poziciju ubjedljivo drži najveća - Univerzitetsko-klinički centar Republike Srpske.

Saša Trivić, potpredsjednik Unije udruženje poslodavaca Republike Srpske, pokušava da pojasni kad je postalo "normalno" da se otvoreno priznaje neplaćanje poreskih obaveza.

''Normalno je postalo i da se govori ko je stranački dobio posao. To krene od takvih stvari pa dođe do toga da postane normalno ne plaćati poreze. Mi već dvije-tri godine tražimo borbu protiv sive ekonomije ali stanje je vrlo loše. U ovom slučaju ne odlučuje struka (Poreska uprava) nego se pređe u fazu politike i onda nikom ništa", kaže Trivić, inače vlasnik i direktor privatnog preduzeća.

Trivić zaključuje da je opisana situacija i druge firme dovela u fazu da razmišljaju o tome da i oni pređu na takvu isplatu plata ''na ruke'' jer "konkurencija ne plaća poreze i doprinose i dovodi ih u nepovoljnu situaciju".

"Takvi poslodavci kažu: mogu da te ne prijavim ili da te prijavim na 400 maraka, a ostalu razliku ćeš dobiti i to je sad, zbog ovih problema s radnom snagom, još učestalija pojava'', opisuje Trivić svima poznat način isplaćivanja radnika u RS i BiH.

Stanje sa porezima i doprinosima, pogotovo u zdravstvu, slikovito je opisano u nedavnom saopštenju UKC RS prilikom imenovanja generalnog direktora Vlade Đajića.

U saopštenju se navodi da je "u posljednjih godinu dana, od kada Đajić obavlja funkciju vršioca dužnosti generalnog direktora, urađeno mnogo na stabilizaciji poslovanja UKC-a, a nakon dužeg vremena prvi put se isplaćuju bruto plate i prevoz za radnike".

Mnoge zdravstvene ustanove u Srpskoj nastavljaju da se zadužuju kako bi održale likvidnost, i platile poreska dugovanja, a na kraju prošle godine dug zdravstvenih ustanova za poreze i doprinose iznosio je 161,2 miliona KM.

Kako je nešto što bi trebalo da je normalno - redovno plaćanje poreza i doprinosa - postalo ''nenormalno'', pita se i profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci, Goran Radivojac.

''To je obilježje našeg 21. vijeka, da su takve stvari javne, da se podrazumijevaju, a da reakcije javnosti nema. Bojim se da smo prihvatili jedan potpuno deformisan kategorijalni sistem da je plaćanje poreza nešto što svi želimo da izbjegnemo, ali na takav način da ga ne platimo nikako. Legitimno je da želimo da platimo što je moguće manji iznos ali ne na način da to koristimo taj pomenuti pristup'', objašnjava Radivojac.

GRANULIĆ: NAŽALOST, TO JE SVE U SKLADU SA ZAKONOM JER SE NE MOŽE DOKAZATI

Milenko Granulić, predsjednik sindikat zdravstva i socijalne zaštite RS skreće nam pažnju da je prijavljivanje radnika ''na minimalac'' na žalost, legalno i da je teško dokazati da neko radnike isplaćuje u kešu.

''Suština problema je što poslodavci, pogotovo oni iz realnog sektora. Oni imaju praksu da daju svim radnicima minimalne plate, a ostalo daju 'na ruke' u kešu. To je javna tajna i to se zna tako da imamo oko 80.000 radnika u Srpskoj koji ne plaćaju doprinose onoliko koliko zarade'', kaže Granulić.

Granulić navodi da neki radnici sami traže da im se zarada isplaćuje na taj način, a s druge strane ima poslodavaca koji kažu: "Tako ti je kako ti je, ako hoćeš. Ako nećeš, idi kući".

"Mnogo ljudi je nezaposleno i traže da rade bilo šta, nažalost, i to je uzrok ovakve situacije. Međutim ima ljudi koji zarađuju više, recimo neke notarske kancelarije i slično, a jedan dio njih takođe isplaćuje minimalne plate'', dodaje Granulić.

Ostale vijesti