Vjerujete li pravosuđu? A Soroševim planovima?

Autor:

Brifing za danas: narod ne vjeruje sudovima, članovi Predsjedništva dijele pare, maloljetnici se bave kriminalom.

Vjerujete li pravosuđu? A Soroševim planovima? Foto: Vedran Ševčuk, mondo.ba

Narod ne vjeruje pravosuđu

Pravosuđe u BiH ne uživa povjerenje naroda, a najslabijom karikom u pravosudnom lancu pokazala su se tužilaštva, bilo da se radi o borbi protiv kriminala, korupcije ili optuživanju ratnih zločinaca, piše EuroBlic.

Posljednji slučaj je Okružno javno tužilaštvo Banjaluka od koga javnost u Srpskoj mjesecima očekuje da kvalifikuje slučaj smrti Davida Dragičevića, ali se Tužilaštvo krije iza poznate mantre - istraga je u toku.

Poražavajući podaci o radu pravosuđa, a prvenstveno tužilaca, vidljivi su iz izvještaja o procesuiranju korupcije koji je objavio Transparensi internešnal BiH.

U 2015. i 2016. godini smanjen je broj prijava, pokrenutih istraga, podignutih optužnica i osuđujućih presuda za krivična djela korupcije.

Sorošev plan za EU

Američki milijarder Džordž Soroš misli da Evropskoj uniji prijeti velika kriza i predstavio je svoj plan za njeno spasavanjem, objavile su svjetske agencije a prenosi EuroBlic.

On misli da je EU već usred egzistencijalne krize a da će ono što dolazi pokazati da li će već krhka zajednica ostati na mjestu. Soroš misli da je migrantska kriza kap koja je prelila čašu.

Njegov plan da spase Evropu je ujedno i jednostavan i veoma težak - riješti problem izbjeglica.

On želi da EU daje 30 milijardi dolara godišnje Africi tokom niza godina za izgradnju i jačanje demokratskih nacija na ovom kontinentu kako bi se podrškom ekonomiji smanjio broj izbjeglica.

Budžetska rezerva - kako se dijeli?

U prva tri mjeseca ove godine članovi Predsjedništva BiH i vrh Savjeta ministara BiH podijelili su 64.000 KM iz budžetske rezerve, navedeno je u Informaciji o raspodjeli i korištenju sredstava budžetske rezerve, koju je u srijedu usvojio Savjet ministara BiH, prenose Nezavisne novine.

Najviše novca u ovom periodu podijelio je Bakir Izetbegović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, i to 32.500 KM, a najveći iznos od 7.000 dat je Udruženju "Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti" za realizaciju projekta finansiranja pripreme za štampu časopisa "Glasnik Banu". Iznosi koje je Izetbegović davao raznim udruženjima i organizacijama kreću se od najmanje 1.500 KM, koliko je dobio Centar za edukaciju "Malac genijalac", pa do 4.500 KM, koliko je dobilo Narodno pozorište Sarajevo na ime pomoći za projekat Galerija sjećanja "Sulejman Kupusović".

Samo nekoliko hiljada KM manje od Izetbegovića dodijelio je Mladen Ivanić, član Predsjedništva BiH iz RS, tačnije 26.500 KM, a najviše je dodijelio srpskoj pravoslavnoj crkvenoj opštini Kifino Selo, i to 10.000 KM, kao pomoć za izgradnju krsta u selu Krekovi, kod Nevesinja.

Ivanić je novac iz budžetske rezerve davao i banjalučkom Fudbalskom klubu Željezničar, koji je dobio 2.500 KM, zatim Omladinskom pokretu za razvoj Trebinja 2.000 KM, a isto toliko su dobili i Dječje fudbalsko udruženje "Fair play", Nevladina organizacija "IPD Hercegovina", kao i Udruženje građana "Cordis".

novac, konvertibilne marke Foto: Samir Cacan, mondo.ba

Vjekoslav Bevanda, zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, donio je samo jednu odluku, i to isplatu 5.000 KM Hrvatskom sportskom klubu Zrinjski iz Mostara kao pomoć za kupovinu sportske opreme.

U prva tri mjeseca, iako imaju pravo na to, Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH, Denis Zvizdić, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, i Mirko Šarović, zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, nisu donijeli nijednu odluku o korišćenju sredstava budžetske rezerve.

Inače, budžetska rezerva planirana je u ukupnom iznosu od 2.269.000 KM, a od tog iznosa 1.729.000 KM odnosi se na sredstva za čije korišćenje odluku donosi Savjet ministara BiH.

Mali delikventi

Najmlađi maloljetni delinkvent u RS u 2017. godini imao je svega šest godina, a ovo, prema mišljenju stručnjaka, svjedoči o neuspjehu porodice i društva u cjelini da obezbijedi potrebnu brigu i nadzor u odrastanju djece.

"Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) RS evidentiralo je maloljetna lica od šest i devet godina koja su otuđila tuđe stvari", potvrđeno je u MUP-u RS, pišu Nezavisne.

Prema njihovim riječima, djeca ovog uzrasta po Krivičnom zakoniku RS ne podliježu krivičnoj odgovornosti te stoga nije pokrenut krivični postupak. Nije precizirano o kojoj vrsti krađa se radilo.

Kao počinioci prekršaja, naglašavaju u MUP-u, evidentirano je više lica starosti od 14 godina i to zbog prekršaja vrijeđanje, prema Zakonu o javnom redu i miru.

Napomenuli su da se krivično zakonodavstvo ne primjenjuje prema licu koje u vrijeme kada je djelo izvršeno nije navršilo 14 godina.

"Posebno je zabrinjavajuće što se radi o djeci koja su znatno mlađa od 14 godina, koja ne mogu biti krivično odgovorna, ali koja, s obzirom na svoju razvijenost, nisu u stanju ni da shvate značaj i težinu izvršenog prestupa", istakli su za "Nezavisne" u Ombudsmanu za djecu RS komentarišući podatak da su i djeca sa šest i devet godina evidentirana zbog krađe.

Kako ističu, protiv njih se ne pokreće postupak utvrđivanja odgovornosti za učinjeni prestup, već se postupa u okviru nadležnosti centara za socijalni rad.

"Postupa se u okviru centara za socijalni rad kako bi se mjerama porodično-pravne zaštite jačala odgovornost roditelja, a djeca prevaspitala i odvratila od nedozvoljenih postupaka", pojašnjavaju u Ombudsmanu.

U Centru za socijalni rad Prijedor kazali su da djeca ispod 14 godina nisu krivično odgovorna pa prema tome sva dalja postupanja se odvijaju u centru za socijalni rad.

Izvor: YouTube/WhoSeeKlapa

Tagovi:

Ostale vijesti