Iako lokalna vlast ističe da Banjaluka teži tome da postane “zeleni” grad, stanovnici najvećeg grada Srpske svjedoci su brojnih planova za betoniranje postojećih zelenih površina.
Gradonačelnik Igor Radojičić juče je u Stokholmu učestvovao u radu međunarodne konferencije o takozvanim zelenim gradovima, koja je posvećena izazovima ekološkog planiranja savremenih gradova, kao i razvoju pratećih komunalnih djelatnosti. Tokom ovog panela, Radojičić je naglasio da Banjaluka prvi put radi akcioni plan takozvanog zelenog grada.
Njegov zamjenik Srđan Amidžić kaže za MONDO da Banjaluka, u poređenju sa, na primjer Barselonom, već jeste zeleni grad, ali da je potrebno definisati buduće korake kako bi se dostigli određeni standardi.
„Akcioni plan podrazumijeva stvaranje koncepta zelenog grada. Treba da se sagledaju i na neki način definišu budući koraci kako bi dosegli ti standardi“, rekao je Amidžić.
Odbornik SDS-a u gradskoj skupštini Aleksandar Petković (SDS) smatra da je Banjaluka nekad bila zeleni grad.
"Ova vlast kontinuiteta je dovela do toga da smo postali betonirani grad. Oni (SNSD) imaju odličan marketing ali iza tog marketinga ne stoje djela, djela su čak katastrofalna. Što se tiče epiteta 'zeleni', Banjaluka ga je imala prije rata i to se vidi i po parku "Petar Kočić" koji je nekad imao dušu“, kaže Petković i naglašava da je trenutni cilj "gradskih otaca" da Banjaluka bude betonirani grad.
Uporedo sa kreiranjem akcionog plana za "zelenu Banjaluku" u naselju Nova Varoš mještani su izrazili veliko nezadovoljstvo zbog planirane gradnje zgrade na zelenoj površini koja je godinama popularno mjesto za druženje mještana.
Amidžić kaže da je problem ovog naselja što nema odgovarajući objekat mjesne zajednice, nego je ona smještena u jednom prilično neuslovnom prostoru.
Prvobitnim planom, dodaje Amdižić, park je bio predviđen na mjestu postojećeg objekta MZ.
"Nije isključeno da ćemo građane poslušati i da će im se izaći u susret. Problem je taj da tamo nemamo objekat, ali ćemo svakako saslušati njihove želje“, naglasio je Amidžić.
Jelena Brkić iz Centra za životnu sredinu, koji je podržao mještane, kaže da zelenu površinu u Novoj Varoši stanari ne žele prepustiti betonu.
„Smatramo da bi Gradska uprava trebala popustiti i saslušati potrebe svojih građana, kao i da ih, kako sada tako i ubuduće uključi u procese donošenja odluka, u ovom slučaju posebno oko donošenja prostorno planske dokumentacije“, rekla je Brkićeva.
Istovremeno, Nacrt regulacionog plana za centar grada izazvao je brojne reakcije građana koji se ne slažu sa predloženim, a sutra će se, u Banskom dvoru u 14 časova, održati i javna rasprava o ovom nacrtu.
Jedna od kritika članova Katedre za arhitektonsko projektovanje Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci odnosi se upravo na gradsko zelenilo.
“Strukture gradskog zelenila nisu dobile odgovarajući konceptualno-prostorni tretman, tj. ne može se zaista govoriti o bilo kakvim ozbiljnijim potezima ili mrežama zelenila kao što su npr. avenije, drvoredi, parkovi, skverovi, zeleni krovovi. Sve se, uglavnom, svodi na skromne dodatke novim zgradama ili objektima saobraćaja”, naveli su članovi ove katedre.
Sa njima su saglasni i u Centru za životnu sredinu iz kojeg kažu da Banjaluka ovakvim načinom planiranja, idući u pravcu privatnih interesa ne može postati zeleni grad.
„Ovakvim planiranjem Banjaluka može postati zeleni grad samo deklarativno. Možda na političkom nivou može dobiti tu titulu, ali stanje na terenu pokazuje upravo suprotnu situaciju jer regulacioni planovi koji se prethodnih mjeseci izrađuju u gradu pokazuju planove Gradske uprave i pojedinih investitora da se na javnim zelenim površinama grade različiti objekti“, rekla je za MONDO Brkićeva koja je i koordinator incijative "Naš prostor".
„Sa druge strane ne možemo dozvoliti da vršimo zamjenu kvalitetnih zelenih površina za tzv. urbane parkove koji će biti popločani i betonirani, sa par žardinjera, stabala i uskim travnatim površinama“,istakla je Brkićeva.
Ovim regulacionim planom, kako nam je pojasnila Brkićeva predviđen je gubitak četiri do pet postojećih zelenih površina. Dodatni problem je i plan povećanja broja građana u centralnoj zoni, gdje sada živi oko 3500 građana, a predviđeno je da se taj broj kroz deset godina čak udvostruči.
„Možete da zamislite kakav će to biti atak na prostor, ne samo zbog zelenih površina nego i zbog komunalnih usluga sa kojima stanari ovog dijela grada već imaju problema", kaže Brkićeva i poziva građane da se u što većem broju odazovu javnoj raspravi.
Kao jedini pozitivan primjer, Brkićeva navodi Inicijativu za Borik, kada su se mještani tog naselja pobunili zbog gradnje crkve na velikoj zelenoj površini.
„Na žalost, ta inicijativa je nastala upravo zbog neprihvatanja primjedbi građana, ali je uspješno završena“, ističe Brkićeva.
Ona smatra da gradska vlast pravi planove za prostorno uređenje koji nerijetko dolaze od strane investitora.
"Ako jedan investitor pokaže interesovanje za neku površinu on gradskoj upravi dostavi svoje interes i inicijativu za izmjenu regulacionog plana i na kraju se to nađe pred gradskom skupštinom. Nažalost, prečesto investitorski lobi bude prejak, pa ti regulacioni planovi često nisu na tragu potreba građana", kaže Jelena Brkić.