U BiH 12.000 "modernih robova"

Autor:

Procijenjeni broj ljudi koji se u BiH nalaze u modernom ropstvu je oko 12.000 (3,42 odsto), dok je sklonost ka modernom ropstvu čak oko 46,6 odsto, podaci su iz Globalnog indeksa ropstva

0
A- A A+

BiH se, prema izvještaju koji je objavila Organizacija za zaštitu ljudskih prava "Walk Free", na listi od ukupno 167 zemalja nalazi na 98. mjestu Globalnog indeksa ropstva, a prema mišljenju stručnjaka, kada je BiH u pitanju, ta slika je čak i mnogo gora nego što ove analize pokazuju.

"Procijenjeni broj ljudi koji se u BiH nalaze u modernom ropstvu je oko 12.000 (3,42 odsto), dok je sklonost ka modernom ropstvu čak oko 46,6 odsto", podaci su iz Globalnog indeksa ropstva.

Parametri koji su uzimani u obzir prilikom izrade ovog izvještaja su brojni, a neki od njih su broj ljudi koji su u prisilnom neplaćenom radu, prisiljavanje ljudi na rat i mnogi drugi.

Na prvom mjestu ove liste je Sjeverna Koreja, dok je u stopu prati afrička država Eritreja.

"Sve ove zemlje obilježene su sukobima, nedostatkom vladavine prava i fizičkom nesigurnošću", stoji u ovom izvještaju.

Kada su u pitanju zemlje iz regiona, Hrvatska se sa 5,99 odsto populacije u modernom ropstvu nalazi na 54. mjestu ove liste, Srbija na 101, dok je Slovenija na 127. mjestu.

"U BiH su, osim nacionalnih i političkih klasa, svi ostali njeni građani u ropstvu i to ne modernom nego klasičnom, zarobljeni od svoje države. Mislim da je stanje mnogo gore nego što ove analize pokazuju i ako smo i u čemu u samom svjetskom vrhu, onda smo u modernom ropstvu", istakao je za "Nezavisne novine" Slavo Kukić, profesor sociologije na Sveučilištu u Mostaru.

Upozorio je da rad pod prisilom i neplaćeni rad nisu jedini segmenti modernog ropstva te da postoje forme ropstva u BiH u kojima su akteri individue.

"Mislim da je najdominantnija forma u kojoj je u statusu modernog robovlasnika država i to ne u klasičnom smislu riječi, nego različite vrste šerifa. Dio te šerifske mreže su i njihovi tajkuni, koji imaju političku i državnu zaštitu i ne prezaju od najgorih vrsta eksploatacije", smatra Kukić.

Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava, rekao je da se u BiH, EU, pa čak i svijetu, modernim ropstvom vrlo malo bavi.

"Razlog tome je što su žrtve oni koji su najčešće neobrazovani u nekim zabačenim područjima, ljudi koji se ne usuđuju ni od koga da traže pomoć jer su na neki način, a najčešće finansijski zavisni od zlostavljača", ocjenjuje Todorović za "Nezavisne".

Navodi da prema međunarodnim istraživanjima u svijetu postoji oko 50 miliona ljudi u različitim oblicima modernog ropstva.

"Mislim da u BiH ima mnogo više robova nego što ova analiza pokazuje, jer mi koji radimo na terenu i s ljudskim pravima najbolje vidimo da se radi o velikom broju ljudi", ističe Todorović i dodaje da je u BiH ovakvo stanje polulegalno.

Ljudi koji rade na građevini, pojašnjava Todorović, sezonski radnici, poljoprivredni radnici, su uglavnom žrtve prisilnog, neplaćenog rada i modernog ropstva, koji rade bez radnog staža, godišnjeg odmora i gotovo bez ikakvih prava.

"Za ovakvu situaciju nije kriva samo BiH nego i evropske institucije, jer se sve ovo odvija pred očima Evrope, a čak i u zemljama EU ima slučajeva modernog ropstva", kaže Todorović te dodaje da će biti potrebne decenije da se ovakvo stanje promijeni.

Prema pomenutom izvještaju i procjeni organizacije "Walk Free" i Međunarodne organizacije rada, od 2016. godine više od 40 miliona ljudi živi u ropstvu.

Od tog broja se u Indiji nalazi preko 18 miliona robova u populaciji od 1,3 milijarde ljudi, ali je ipak najveći procenat ljudi koji su u robovlasničkom odnosu u Sjevernoj Koreji.

U Sjevernoj Koreji jedna od deset osoba živi u nekom obliku modernog ropstva.

Tagovi:

Ostale vijesti