Stršljenovi, nova poskupljenja, knjige i vandali

Autor:

U Mondo brifingu donosimo brzi pregled najinteresantnijih priča iz štampe i drugih medija.

0
A- A A+
novine, brifing Foto: Vesna Kerkez, mondo.ba

BiH u rangu sa Moldavijom

Prema zvaničnim statistikama, strana ulaganja u BiH su u porastu, ali stručnjaci upozoravaju da to nije dovoljno za napredak i da je privredni rast već godinama usporen.

Priliv direktnih stranih investicija u BiH u prošloj godini iznosio je 777,7 miliona KM, odnosno 2,5 odsto BDP-a, i veći je za 213,6 miliona KM u odnosu na 216. godinu, saopšteno je nedavno iz Centranle banke BiH.

"Euro Blic" piše da je leni najviše stranih investicija stiglo iz Austrije - 187 miliona KM, a slijede Hrvatska i Slovenija sa oko 102 miliona KM, Švajcarska sa oko 59 i Srbija sa skoro 54 miliona KM ulaganja.

Zanimljivo je da su stranci najviše ulagali u bankarski sektor, čak 261 milion KM, što je trećina od ukupnih prošlogodišnjih stranih investicija. Drugi sektori ulaganja daleko zaostaju, pa je u proizvodnju i snabdijevanje električnom energijom uloženo više od 64 miliona KM, u proizvodnju metala oko 51, a u automobilsku industriju 46,5 miliona KM.

Brojni ekonomisti iz regiona upozoravaju da je "bajka o stranim ulagačima kao spasiocima" jedna od najvećih zabluda tranzicionog Balkana, a dr Marko Đogo, profesor međunarodne enonomije na Enonomskom fakultetu na Palama smatra da je struktura stranih investicija toliko loša da nas ti pokazatelji svrstavaju u red zemalja poput Albanije i Moldavije, dok je Srbija duplo bolja od BiH.

Vandali protjerali knjige

Male biblioteke na otvorenom, u kojima su ljubitelji pisane riječi na nekoliko prometnih lokacija u Banjaluci mogli da pronađu neko dobro štivo za sebe dok se odmaraju u prirodi ili čekaju autobus, morale su biti uklonjene, jer su često bile na meti vandala.

Kućice ispunjene knjigama prošle godine u parku "Mladen Stojanović", preko puta Elektrotehničkog fakulteta, u Rekreativnoj zoni Banj Brdo i na šetalištu pored rijeke Vrbas postavili su omladinci Crvenog krsta, kako bi vidjeli reakciju građana na ovu ideju.

Milan Šestić, koordinator za rad sa mladima Crvenog krsta, kazao je da danas nijedna kućica sa knjigama ne postoji, jer su tokom kratkog vremena nakon postavljanja jedna po jedna uništavane.

"S obzirom na to da nemamo budžet za rad, sve ovo je bilo realizovano internim snagama mladih članova. Imamo u planu da u nekom narednom periodu projekat otvorenih biblioteka u gradu ponovno oživimo. Možda već na proljeće. Sada smo malo više orijentisani na neke druge aktivnosti", kazao je Šestić.

Medonosna godina donijela stršljenove

Visoke temperature donijele su građanima još jedan veliki problem - stršljenove. U BiH je ove godine već troje ljudi umrlo nakon ujedna ovih opasnih insekata, a stručnjaci upozoravaju da je situacija na terenu više nego dramatična, piše "Dnevni avaz".

"Ova godina je medonosna i donijela je mnogo stršljenovi. Ne pamtim da je ikada bilo ovako. Uslovi za razmnožavanje su bili povoljni i više ih je nego ikad, a ne moram govoriti koliko su opasni", kaže Vladimir Šušnjar, direktor banjalučke kompanije "Eko bel".

Dodaje da i ostale kompanije u BiH koje se bave sličnim poslovima, imaju velikih problema sa stršljenovima. Svi su na terenu i dan i noć, a borba protiv opasnih insekata traje već mjesec.

Ljekari upozoravaju da ubod stršljena, koji napadaju kad osjete da bi mogli biti ugroženi, može biti veoma bolan. Potrebno je odmah staviti hladne obloge i javiti se u zdravstvenu ustanovu kako bi se spriječile teške posljedice eventualne alergijeske reakcije.

Brašno poskupljuje za deset odsto

Zbog poskupljenja pšenice u regionu u Srpskoj će već za petnaestak dana skočiti cijena brašna, i to do 1,5 km po vreći od 25 kilograma. Mlinari za "Euro Blic" poručuju da će, ako cijena pšenice i dalje išla gore, brašno u RS dodatno poskupiti, a samim tim i pekarski proizvodi.

Cijena pšenice u Srbiji već četvrtu sedemicu zaredom raste, pa je ova žitarica za nepun mjesec i po dana poskupjela za čak 21 odsto.

U Udruženja mlinara kažu da su upoznati sa ovim podacima, zbog čega već prave kalkulaciju za novu cijenu brašna. Predsjednik ovog udruženja Zoran Kos naglašava da bi u naredne dvije sedmice ona trebalo da bude nepromijenjena, u prvom redu zbog starih zaliha. Međutim, ističe, već za 15 dana građani trebaju biti spremni na novu cijenu, koja će po vreći brašna tipa 500 biti viša i do 1,5 KM.

Ugostitelji i trgovci dužni više od 50 miliona KM

Poslodavci u sektoru samostalnih djelatnosti Fondu PIO Republike Srpske duguju gotovo 86 miliona maraka (85.941.965) po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Ono što zabrinjava je da dug ne stagnira, već raste pa je samo za šest mjeseci ove godine on porastao za novih 8,5 miliona KM, pokazuju podaci Fonda PIO.

"Za 6.167 osiguranika iz sektora samostalnih djelatnosti doprinosi se ne uplaćuju redovno, dok za neke od 47.760 osiguranika postoje dugovanja po nekim mjesecima, ali se može smatrati da se obaveze za njih redovno izmiruju", navodi se u izvještaju Fonda, a prenose "Nezavisne novine".

Od ukupnog duga nešto više od 50 miliona KM odnosi se na ugostitelje i trgovce, 22,26 miliona su dužne zanatlije, a prevoznici 8,2 miliona maraka.

Jovan Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore Republike Srpske, kaže kako ovaj dug gomilaju prvenstveno nova preduzeća koja se otvaraju, a da se pritom ne uzima u obzir stanje na tržištu.

"One radnje koje dugo rade ne duguju i drže kontinuitet. Međutim, kako danas svako želi da bude privatnik, mnogi dižu kredite, otvaraju firme i zadužuju se bez mnogo razmišljanja, nakon čega od njih državi ostaju samo dugovanja", kaže Bratić.

Jedan ugostitelj i vlasnik restorana na području banjalučke regije sa deset zaposlenih, a koji je želio da ostane anoniman, kaže kako je u ovim tržišnim uslovima gotovo nemoguće raditi.

"Jednostavno, nekome morate dugovati, a naša politika je da ne dugujemo radnicima i državi, ali zbog toga dugujemo skoro svima drugima, među kojima su prvi dobavljači. Tako, na primjer, mesari koja nas snabdijeva dugujemo nekoliko hiljada maraka, što i njenog vlasnika stavlja u nepovoljan položaj, jer i on ima radnike kojima treba da isplati plate i doprinose. Pored redovnih nameta, nas naprosto ubijaju i parafiskalni nameti, s kojima nemamo nikakve veze, a moramo da ih plaćamo", kazao je on.

Tagovi:

Ostale vijesti