Odlazak radnika, najskuplji stan i pad sistema

Autor:

U Mondo brifingu donosimo brzi pregled najinteresantnijih priča iz štampe i drugih medija.

0
A- A A+
brifing Foto: Vesna Kerkez, mondo.ba

Poslodavci u panici - nema ko da radi

Zbog masovnog odlaska radnika svih profila sa ovih prostora, poslodavci su dospejli u poziciju da im je trenutno ubjedljivo najveći problem da obezbijede dovoljan broj zaposlenih, piše "Euro Blic".

Dok im je ranije prioritet bio kako da obezbijede što kvalitetniju radnu snagu, danas uglavnom glavu razbijaju time kako da dođu do broja zaposlenih minimalnog za opastanak preduzeća. Tako su pojedini autoprevoznici već do te mjere satjerani u ćošak, da ozbiljno razmišljaju o gašenju nekih linija, dok pojedini restorani ne mogu da nađu, ne dobrog, već bilo kakvog kuvara.

Statistika pokazuje da velika većina radnika u Srpskoj rai za plate kojima ne može da se podmiri trošak prehrane za jednu četvoročlanu porodicu. Tako je prosječna plata za jul u ugostiteljstvu iznosila 550 KM, građevinarstvu 570, trgovini 613, saobraćaju 640, a u prerađivačkoj industriji 672 KM. S druge strane, sindikalna potrošačka korpa za ovaj mjesec koštala je 1.870 maraka, dok je jedna četvoročlana porodica za trošak hrane morala da obezbijedi 693 KM, pokazuju podaci Saveza sindikata RS.

Vrijeme stucalo orah

Orah je ove godine pretrpio veliku štetu i ovogodišnji rod ovog koštunjavog voća je podbacio, saglasni su voćari, pišu "Nezavisne novine"

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, ističe da je ove godine orah izuzetno dobro rodio, ali da je krajnji rezultat veoma loš.

"Orah je pretrpio veliku štetu od posljednjih vrućina. Pored manjeg roda, orah je i veoma lošeg kvaliteta, jer su bile visoke temperature i nedostatak vode, što nikako nije pogodovalo ovoj voćki", kazao je Dojčinović.

Dodao je da iako se ove godine ne očekuje veliki rod, ipak se ne može očekivati da dođe do nekog značajnog skoka cijene ovog jezgričavog voća.

"Imamo veliki pritisak iz uvoza, uglavnom iz Turske, tako da ne možemo očekivati veću cijenu. Realno, i sada su visoke cijene ovog voća. Za kilogram je potrebno izdvojiti od 18 do 20 KM, a ponekada čak i više", pojasnio je Dojčinović.

Najskuplji stan koštao 340.000 KM

Za šest mjeseci ove godine u RS prometovana su ukupno 1.043 stana, a najskuplji, koji se nalazi u Banjaluci, koštao je 340.459 KM.

Prema Registru cijena nepokretnosti, koji vodi Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove., riječ je o stanu površine 135 kvadratnih metara, sa tri garažna mjesta i podrumom, piše "Euro Blic".

S druge strane, cijena najskupljeg prometovanog stana u Srpskoj po metru kvadratnom iznosila je 2.789 KM, a riječ je o nekretnini površine 86 kvadrata. od ukupnog broja prometovanih stanova, kao vlasnici u katastarske evidencije RUGIPP-a u 57 odsto slučajeva upisani muškarci, a u 43 odsto slučajeva žene.

Najskupji stan koji je prošle godine prodat u Srpskoj koštao je 631.000 KM i takođe se nalazi u Banjaluci. Najskuplja kuća koja je ove godine prometovana u Srpskoj košta 1,1 milion KM, a riječ je o nekretnini površine 203 metara kvadrata i zemljištem uz objekat površine 309 kvadrata.

Najviše para za nepokretnosti ove godine potrešno je u Banjaluci, Trebinju, Bijeljini i Istočnom Novom Sarajevu.

Zbog pada sistema građani ne mogu do dokumenata

Na šalterima za izdavanje ličnih dokumenata i registraciju vozila u cijeloj BiH došlo je do pada sistema proteklih dana, pa građani satima čekaju u redu na svoje dokumente.

"U utorak ujutru sam otišla da produžim registraciju automobila u policijskoj stanici u Čelincu. Rekli su mi da je sistem pao i da ne znaju kada će problem biti riješen. Juče sam dobila isti odgovor, a kako treba da putujem u Hrvatsku pitala sam službenika da li mi mogu izdati neki dokument s kojim bih mogla da pređem granicu. Rekao mi je da ne zna i da im nije stiglo nikakvo obavještenje", ispričala je Tanja Š. za "Glas Srpske".

Lokacije za izdavanje dokumenata nisu uopšte radile tokom vikenda zbog tehničkih radova.

U Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) juče su naveli da je za vikend mijenjana oprema na kojoj se nalazi baza podataka, te da su u toku ispravke na sistemu.

"S obzirom na to da je riječ o tehnički veoma zahtjevnim intervencijama navedene aktivnosti radili smo u dane vikenda kako bi što manje vremena u radne dane sistem bio neaktivan", naveli su juče u IDDEEA, ističući da bi do kraja dana trebalo da budu izvršene ispravke kako bi se izdavanje dokumenata moglo normalno odvijati.

Kradu drva iz miniranih šuma

Civilna zaštita opštine Sanski Most upozorila je kako su sve češći slučajevi da nesavjesni građani rizikuju svoje i tuđe živote ulascima u minska polja.

Prema riječima načelnika te službe Saida Ramića, u posljednje vrijeme uočeno je kako pojedine osobe sijeku šumu i zalaze na prostore gdje se nalaze zaostale mine, iako su ta područja obilježena odgovarajućim oznakama, pišu "Nezavisne novine".

"Ta lica, najčešće u pokušajima šumske krađe, uklanjaju oznake, te ugrožavaju sopstvene i tuđe živote. Nedavno smo zabilježili slučaj da pojedinci sijeku drva i prevoze ih radnim mašinama na području za koje se zna kako krije protivtenkovske mine zaostale iz rata. Samo pukom srećom do sada nije došlo do tragičnih posljedica", kazao je Ramić.

Sanski Most spada u kategoriju opština s visokom opasnosti od neeksplodiranih minsko-eksplozivnih sredstava i poslije Bihaća, kada je riječ o Unsko-sanskom kantonu, smatra se lokalnom zajednicom s najvećim brojem zaostalih minskih polja iz perioda rata.

Poljska traži zdravu hranu iz BiH

Privredna saradnja BiH i Poljske mogla bi biti i bolja, a između ove dvije zemlje ima dosta prostora za napredak.

Zaključak je ovo privrednika BiH i Poljske iznijet nakon susreta i razgovora privrednika ove dvije zemlje, u kojima je učestvovalo 30 bh. i poljskih firmi, uz asistenciju Spoljnotrgovinske komore BiH, koja je bila domaćin susreta.

"Spoljnotrgovinska razmjena BiH i Poljske prošle godine iznosila je 622 miliona KM, od toga je 460 miliona KM uvoza u BiH, tako da je pokrivenost uvoza izvozom bila 28 odsto, dok je u sedam mjeseci ove godine dostigla 37 odsto", kazao je u Sarajevu Amir Hujić, načelnik Odjeljenja za EU poslove i projekte Spoljnotrgovinske komore BiH.

Prema njegovim riječima, BiH u Poljsku najviše izvozi aluminijum, tekstilne proizvode i naftna ulja, a najviše uvozi koks i mesne prerađevine.

"BiH ima velike potencijale u proizvodnji zdrave hrane, za šta su Poljaci zainteresovani", istakao je Hujić, te dodao da su ovim susretima prisustvovali predstavnici 30 firmi, po 15 iz obje zemlje, i to iz sektora prehrane, klimatizacije i grijanja, metaloprerade i auto-dijelova, a koji su nakon plenarne sjednice imali priliku i za B2B susrete.

Tagovi:

Ostale vijesti