Institut koji povezuje Banjaluku i Kinu (FOTO)

Konfucijev institut u Banjaluci za kratko vrijeme uspio je da održi veliki broj kurseva, organizuje sjajna kulturna dešavanja, promoviše Banjaluku u kineskim medijima.. Posjetili smo ovu školu i popričali sa njenim ljubaznim direktorkama

Institut koji povezuje Banjaluku i Kinu (FOTO) Foto: Vedran Ševčuk/MONDO

Konfucijev institut Univerziteta u Banjaluci, u nepunih deset mjeseci postojanja, ostvario je sjajne rezultate koji su ga rangirali čak na deveto mjesto od od ukupno 140 Konfucijevih instituta u Evropi.

U januaru 2018. godine ovaj Institut osnovan je u Banjaluci sa ciljem izučavanje kineskog jezika i kulture, a do danas je realizovao je 17 različitih kurseva, koji su završili 174 polaznika. Organizovao je i brojna interesantna dešavanja, poput škola kaliografije ili kursa drevne borilačke vještine taiđi, koji je ostavio veliki utisak na - banjalučke penzionere.

Konfucijev institut pomogao je i da se glas o Banjaluci, putem kineske državne agencije Sinhua (koja je ove godine po prvi put izvjestila o najvećem gradu u RS) proširi do milionskog kineskog medijskog auditorijuma!

Ove uspjehe primjetila je i ambasadorka Narodne Republike Kine u Bosni i Hercegovini Čen Bo, koja je prošlog mjeseca tokom posjete gradu na Vrbasu izrazila veliko zadovoljstvo brzim razvojem Konfucijevog instituta, a naročito je pohvalila dvije direktorke te škole – Banjalučanku Ljiljanu Stević i Kineskinju Cai Jing.

MONDO je prošle sedmice posjetio prostorije tog Instituta, smještene na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, i porazgovarao sa njegovim ljubaznim direktorkama, koje su nam pričale o sadašnjim i budućima aktivnostima škole, ali i kulturi, običajima i ekonomiji Kine, te trenutno druge po važnosti i moći zemlje na svijetu.

"Stripovijetke" Petra Kočića na kineskom

Ljiljana Stević završila je kineski jezik i književnost na Odsjeku za sinologiju na Filološkom fakultetu u Beogradu, a 1999. godine kao stipendista kineskog ministarstva obrazovanja provela je godinu dana u Pekingu, na Fakultetu za jezike i kulturu. Zamolili smo je da nam navede neke aktivnosti koje je Konfucijev institute u Banjaluci proveo u ovoj godini.

Novinar MONDA sa direktorkama Ljiljanom Stević i Cai Jing Foto: Vedran Ševčuk/MONDO Novinar MONDA sa direktorkama Ljiljanom Stević i Cai Jing


"Organizovali smo kurseve kineskog jezika i kineske kulture, koji uključuju vježbe kao što je na primjer taiđi (drevna kineska borilačka vještina ). Osim toga, pomogli smo i u organizaciji raznih kulturnih aktivnosti u našem gradu, poput 'Svjetskog dana muzike', gdje smo predstavili tradicionakni kineski instrument ‘gućin’, koji svira naša kineska direktorka, i koji je veoma rijedak. Učestvovali smo nedavno i na Danima arheološkog filma u Muzeju RS, gdje smo predstavili tradicionalni kineski ples, uz ‘gućin’, a održali smo i radionicu ‘taiđija’ u banjalučkom dnevnom centru za starije osobe, što je bilo sjajno prihvaćeno od strane banjalučkih penzionera. Planiramo uskoro i radionice kung-fua, kao i kurseve 'čajna ceremonija' i 'kineski šah'.

O gućinu

Gućin je jedan od najstarijih instrumenata u Kini, a izumio ga je upravo Kunfucije. "Instrument je veoma poznat u Kini. U svojoj zemlji sam učila ljude da sviraju taj instrument, kako bi oni na taj način mogli pokazati da su muzički obrazovani, sofisticirani i elegantni. U Banjaluci sam svirala na njemu u dva navrata – za Svjetski dan muzike i Svjetski dan Konfucijevih instituta", kaže Cai Jing.

Način na koji naše inicijative i projekti funkcionišu je da pokušavamo da se uklopimo u potrebe grada i lokalnih institucija. Recimo, naredne godine namjeravamo aplicirati za neke projekte kako bi doveli kineske umjetnike u Banjaluku, a to može biti od rok muzike, pa do slikara, predstavnika kako moderne kineske umjetnosti tako i tradicionalne, na primjer kaligrafije, u zavisnosti od projekata koje će nam ponuditi kineska vlada. Nadamo se da ćemo na taj način dodatno obogatiti kulturni život u Banjaluci. Takođe, prevodimo naše knjige na kineski jezik i kineske knjige na naš. Na primjer, planiramo da naredne godine na kineski jezik prevedemo banjalučke Stripovijetke, urađene po pričama Petra Kočića", priča nam Ljiljana Stević.

Kineska direktorka Cai Jing (Cai Ying) u Banjaluci je od maja. Ona kaže da ima odličnu saradnju sa svojom banjalučkom koleginicom Ljiljanom, kao i da je veoma zadovoljna svim aktivnostima koje je Institut organoizovao do sada:

"Do sada smo imali dva važna dešavanja. U januaru smo organizovali otvaranje Konfucijevog instituta na banjalučkom FPN-u, nakon čega je u Banskom dvoru održana svečana akademija. Tu su učestvovali naši studenti i profesori sa Akademije umjetnosti, ali i studenti sa univerziteta za obrazovanje i tehnologiju u Tjenđinu. Drugi važan događaj je bio Dan Konfucijevih instituta, koji se slavi zadnje subote u septembru. U parku Petra Kočića smo na štandovima građanima pokazivali kinesku kaligrafiju, služili ih kineskim čajem i u saradnji sa glumcima iz banjalučkog Dječijeg pozorišta imali interaktivne aktivnosti za djecu".

Kineski turisti stižu u Banjaluku

Ljiljana Stević dodaje da su u septembru, na Dan Konfucijevih instituta u Banjaluku došli i novinari kineske agencije Sinhua (Xinhua), koji su tom prilikom prvi put pisali o tom gradu:

"Kineski novinari su naveče, na svečanoj akademiji u Banskom dvoru, naročito bili impresionirani našim polaznikom Tonijem, koji je samouki majstor kung fua. Ta priča je otišla u Kinu posredstvom agencije Sinhua, ali ju je prenijelo i deset drugih kineskih agencija. Na kraju, objavile su je novine koje imaju tiraž od milion i šesto hiljada primjeraka! Na taj način pomogli smo u približavanju našeg grada i zemlje Kini, a to je i jedan od naših interesa – ne samo da podučavamo kineski jezik i kulturu, nego i da predstavimo nas i dovedemo ovdje kineske turiste".

Ljiljana kaže da su predstavnici grupe Boya (Boja) sa Beida Univerziteta koji se bave turizmom bili nedavno u Banjaluci u organizaciji Sino-RS kompanije, kako bi se upoznali sa našim turističkim potencijalima.

"Došli su da vide kakvi su potencijali Banjaluke i Republike Srpske za turizam, a obišli su destinacije od Jahorine do Trebinja. Nadamo se da će u narednom periodu i sa uvođenjem bezviznog režima, doći kineski turisti i da će neki polaznici Konfucijevog univerziteta biti u prilici da rade kao prevodioci. Konfucijev institut će biti na raspolaganju svima koji nastoje da promovišu naš grad u Kini i radi na uspostavljanju što bolji odnosa između naše dvije zemlje", kaže Ljiljana Stević .

Ona je u oktobru ove godine bila je dvije sedmice u Kini, na Univerzitetu Sjamen, gdje je prisustvovala profesionalnoj obuci direktora Konfucijevih instituta, u organizaciji Hanbana, sjedišta svih Instituta.

"Tu smo imali program koji je bio jako intenzivan – svaki dan od devet do šest naveče bila su predavanja, a kroz ta predavanja dobili smo uvid u sve programe i projekte na koje možemo da apliciratamo. Omogućeno nam je da sarađujemo ne samo sa kineskom stranom, već i sa svim direktorima i univerzitetima koji su uključeni u tu mrežu. Na toj konferenciji učestvovala su još 52 predstavnika univerziteta iz različitih zemalja, koji su direktori Konfucijevih instituta, tako da Konfucijev institut na neki način postaje platforma za akademsku saradnju na svjetskom nivou.

Tu sam ostvarila kontakte sa pojedinim profesorima koji su zainteresovani da dođu u Banjaluku i da učestvuju u akademskoj razmjeni sa našim Univerzitetom, da sarađuju sa KI UNIBL, ali i da vide i upoznaju naš grad i okolinu. Jedan od planova je da sljedeće godine u Banjaluci organizujemo naučnu konferenciju u Banjaluci, vezanu za Kinu, na koju bismo pozvali predstavnike Konfucijevih instituta iz različitih dijelova svijeta. Na taj način promovisali bi ne samo naš univerzitet i Konfucijev institut, nego i sam grad", kaže Ljiljana Stević.

Velika transformacija života u Kini

Interesovalo nas je koliko se promijenio život u Kini zadnjih godina i decenija...

"Sa napredovanjem globalizacije ljudi u Kini postali su dosta moderniji. Mislim da su danas mladi Kinezi isti kao omladina bilo gdje u svijetu. Pod uticajem interneta i televizije oni su u toku sa dešavanjima u drugim zemaljama", kaže Cai Ling.

Cai Jing Foto: Vedran Ševčuk/MONDO Cai Jing



Ljiljana dodaje da je njoj interesantno da se u Kini još uvijek mogu vidjeti starije kineske generacije koji u parkovima plešu i pjevaju, ne samo taiđi već i klasične plesove, dok je kod mlađih ljudi to mnogo rjeđe – oni su više usmjereni na košarku, tenis, fudbal...

"Današnj Kinezi umjesto zelenog čaja u Starbaksu piju kafu i, ono što je ranije bilo nezamislivo, mlijeko! Naime, sve više i više Kineza pije mlijeko, što je samo jedna od neobičnosti koje su se pojavile od vremena kada sam studirala u Kini 1999. godine. To se naročito vidi na ulici, gdje se sada može uočiti nevjerovatan vozni park, dok je za vrijeme mog studiranja sve bilo dosta skromnije.

Danas se sav život u Kini odvija - na telefonu. We-Chat je glavno sredstvo komunikacije, ali i plaćanja. Svaki korisnik We-Chata ima svoj novčanik, koji je i bankovni račun. Prislanjanjem telefona plaćate sve – od taksija do robe u prodavnicama i na pijaci. Ako dođete nespremni u Kinu, bez tih aplikacija, biće vam vrlo teško da se snađete, jer tamo nema ni Vibera, niti Googla, a većina komunikacije je putem WeChata. Putem te aplikacije obavlja se i zvanična komunikacija – koliko je kod nas važan email, toliko se u Kini sve obavlja putem We-Chata. Takođe, naše kartice za plaćanje ne prolaze uvijek Kini, pa ako niste pripremili juane ili nemate We-Chat, biće vam teže da platite račune. Takođe lakše je promjeniti dolare nego eure", priča nam Ljiljana.

Kineski jezik ubrzano postaje sve popularniji u svijetu, pa i kod nas, što je još prije nekoliko godina bilo nezamislivo. Interesovalo nas je koje su prednosti učenja ovog jezika...

"Kina je od otvaranja 1978. godine do danas postala druga ekonomija svijeta. Osim toga, komunikacija na kineskom jeziku ne samo da omogućava poslovnu komunikaciju, nego i bolje razumijevanje Kine i kineskog načina života i razvoja, što takođe može nama da bude od koristi u izučavanju kineskog modela razvoja. Petsto miliona stranaca širom svijeta uči kineski jezik, a u skandinavskim zemljama i SAD-u kineski je uveden u školski sistem, tako da definitivno postoje dobri razlozi za učenje ovog jezika", kaže Cai Jing.

Ljiljana Stević dodaje da je učenje kineskog jezika i pisma može biti naročito korisno za djecu, jer se učenjem karaktera kineskog pisma, koji je jedino slikovno pismo u svijetu, omogućuje razvoj obe polovine mozga.

"Svaki kineski znak se sastoji iz dva dijela – jedan predstavlja značenje, a drugi zvuk, tako da morate da razmišljate i o značenju i o zvuku tog istog karaktera. Na taj način razvijaju se i nove intelektualne mogućnosti", priča nam ona.

Ljiljana Stević i Cai Jing Foto: Vedran Ševčuk/MONDO Ljiljana Stević i Cai Jing

"Pojas i put" povezuje kulture i države

Na kraju razgovora za MONDO zamolili smo naše sagovornice da nam kažu nešto više i približe nam kinesku iniciujativu "Pojas i put".

"To je projekat koji je pokrenula kineska Vlada, a pomoću koga nastoji da poveže kulture i ekonomije različitih zemalja na tom pojasu i putu. Jako je važno da ljudi komuniciraju i dobro razumiju jedni druge, a Kina tu služi kao most. Kao što znamo, danas imamo različite kulturne bekgraunde i različite filozofije. Ljudi moraju da bolje razumiju jedni druge i upravo u tome je važnost Konfucijevog instituta, koji pruža obuku u jeziku, kulturi, filozofiji, običajima, etici i drugim stvarima, kako bi ljudi bolje shvatili Kinu i jedni druge", kaže Cai Jing.

Ljiljana Stević dodaje da se "Pojas i put" inicijativa uglavnom odnosi na infrastrukturno i ekonomsko povezivanje, ali ima i aspekt pod nazivom Jačanje veza i razmjena između ljudi ili "People to Pepole Exchange":

"U pitanju je razmjena i promocija boljeg razumjevanja i tolerancije te bolje komunikacije i saradnje između ljudi, ne samo između Kine i zemalja koje se nalaze na tom pojasu i putu, nego i između samih tih zemalja. Konfucijev institut predstavlja odličnu platformu, jer na neki način putem komunikacije i boljeg razumijevanja, ne samo filozofije nego i životnih stavova i običaja i pomažemo boljem razumijevanju između ljudi i kultura, i, nadamo se, uspostavljanju boljih odnosa."

Pratite Mondo.ba na Facebooku, Twitteru i Instagramu

Ostale vijesti