Osobe sa invaliditetom, često se osim teške materijalne situacije suočavaju i sa drugim problemima, a najveći su zapošljavanje, obrazovanje i nabavka ortopedskih pomagala.
Nakon protesta održanih ovog proljeća na Trgu Krajine u Banjaluci i zahtjeva da lična invalidnina iznosi pedeset odsto najniže plate donesena je odluka da će se ovoj ranjivoj grupi stanovništa do 31. decembra 2018. godine isplaćivati samo po 100 KM.
Navedeni iznos i naknada za tuđu njegu i pomoć (prva grupa 164 KM, a druga 82 marke) jedina su primanja osoba invaliditetom u Republici Srpskoj što je nedovoljno za život dostojan čovjeka.
"Život ovih ljudi je još uvijek jako loš. Nalazimo se u veoma nezavidnom položaju. Najveći problemi su zapošljavanje i obrazovanje. Sve je to pokriveno zakonom, ali je na terenu primjena na nezadovoljavajućem nivou. O drugim barijerama da i ne govorimo. Non-stop je haos i nezadovoljstvo. Jedino se u Banjaluci nešto radi, ali i to je nažalost veoma nedovoljno", rekao nam je Radovan Ristić, predsjednik Gradskog odbora Udruženja invalida Banjaluka.
On očekuje da će Vlada Republike Srpske nakon Nove godine donijeti novu odluku kojom bi lična invalidnina bila u iznosu od polovine najniže plate u Srpskoj.
"Ukoliko lična invalidnina ne uđe u zakon i naši zahtjevi ne budu ispoštovani spremni smo i na nova okupljanja", rekao je Ristić.
Milijana Mitrić, član Udruženja distrofičara Banjaluka, izjavila je za Mondo da su invalidi u Republici Srpskoj u jako teškom položaju. Osim već navedenog ona ističe i velike probleme sa arhitektonskim barijerama, bahatim vozačima i nabavkom ortopedskih pomagala.
"Zakon je takav da je velika većina nas prinuđena da sami kupujemo odgovarajuća pomagala. Ograničili su nas sa iznosom i ne možemo nabaviti adekvatnu opremu. Drugi problem je taj što serviseri pomagala isto manipulišu korisnicima. Nabavljaju loša pomagala, a to debelo fakturišu", istakla je Mitrićeva.
Naša sagovornica tvrdi da velike probleme osobama sa invaliditetom prave i vozači koji svoje automobile parkiraju na trotoarima.
"Zbog toga moramo preći na saobraćajnicu što nas dovodi u opasnost. Pored automobila sve češća prepreka na trotoaru su i kontejneri. Nismo ugroženi samo mi već i majke sa bebama u kolicima", rekla nam je Mitrićeva.
/Na kakve probleme nailaze osobe sa invaliditetom u svakodnevnom kretanju gradom, pogledajte i videu ispod/
Odgovornost je na dvije strane
Osim fizičkih i zakonskih prepreka mnogo tvrđe, čvršće i veće su one koje su duboko ukorijenjene u sistem vrijednosti i ponašanje ljudi. Svako ko na boli koji način ''odskače'' od normi, pozitivno ili negativno dolazi u rizik da bude diskriminisan.
Još ako je ta razlika fizički vidljiva kao u slučaju osoba sa invalditetom - rezultat je ovo što imamo dana.
''Najviše situacija koje su problematične za invalide nastaju na razmeđi između kulturoloških stavova u društvu i pojedinaca sa invaliditetom. Odgovornost je negdje između te dvije strane. Imamo takav sistem vrijednosti ili tradiciju gdje se na ljude sa invaliditetom ili na bilo koga ko se razlikuje, gleda drugačije. Nadareni ljudi takođe iskaču iz okvira, a ako na bilo koji način iskačeš iz okvira i dogovorenog ponašanja ti ustvari trpiš neku vrstu diskriminacije i problema.
Druga krivica je prevelika pasivnost, naučena bespomoćnost koju imaju ljudi sa invaliditetom gdje niko ništa ne želi da uradi pro-bono, malo ljudi volontira, malo ih učestvuje u kulturnom i političkom životu svojih sredina. Ne bune se. Tu je korijen svih problema. Mi imamo nepristupačne zgrade jer ljudi ne znaju da bi možda slučajno u komšiluku mogao živjeti neko ko je invalid", kaže za Mondo Ognjen Ranisavić, član udruženja Pozitivne snage Srpske i bivši predsjednik Udruženja omladine sa invaliditetom "Info-part".
Ranisavić objašnjava da se situacija može popraviti djelovanjem u dva smjera: da se nastave sve dosadašnje aktivnosti podizanja svijesti o problemima lica sa invaliditetom, a druga aktivnost je da se osobe sa invaliditetom na određen način "okuraže i ohrabre da izađu i istupe, da na kraju krajeva priznaju sebi i svojoj okolini da oni to jesu i da treba da imaju neku ulogu u svom društvu''-
Međunarodni dan
Glavna skupština UN usvojila je u oktobru 1992. godine rezoluciju da 3. decembar svake godine bude obilježen kao Međunarodni dan lica s invaliditetom. Ovogodišnji 3. decembar obilježava se pod sloganom "Osnaživanje osoba sa invaliditetom i osiguranje inkluzivnosti i jednakosti".
Konvencija UN o pravima lica sa invaliditetom, koju je BiH ratifikovala 2010. godine, naglašava da se ljudska prava podjednako odnose na sve ljude, bez obzira na invaliditet, te da su lica sa invaliditetom subjekti prava koji treba da potpuno i efikasno učestvuju u društvu, na jednakoj osnovi s drugima.
Konvencijom su zemlje potpisnice preuzele obavezu da obezbijede jednak i nediskriminišući pristup pravdi licima s invaliditetom, ravnopravno s drugim licima, uključujući odgovarajuće obuke nosilaca pravosudnih funkcija u tu svrhu.
Procjenjuje se da preko milijardu ljudi, ili približno 15 odsto svjetske populacije, živi sa nekim oblikom invaliditeta.