"Ako nećemo u NATO moramo mijenjati Dejton"

Kakva je pozicija Republike Srpske i BiH u sporom procesu približavanja sjevernoatlantskoj vojnoj alijansi.

"Ako nećemo u NATO moramo mijenjati Dejton" Foto: Mondo/Stefan Stojanović

Ministri spoljnih poslova zemalja članica NATO-a juče su odobrili prvi godišnji nacionalni program BiH, čime je ona dobila ponudu za Akcioni plan za članstvo (MAP) u ovoj alijansi. MAP je NATO-ov program savjetovanja, pomoći i praktične podrške prilagođene individualnim potrebama zemalja koje se žele priključiti NATO savezu. BiH bi sada trebalo da pripremi i ispuni određene ciljeve koji će zatim biti pregledani na redovnoj bazi od strane ovlaštenih organa NATO-a i zemalja članica.

Eventualno članstvo BiH u NATO je i dalje na dugom štapu ne samo zbog toga što akcioni plan u najboljem slučaju traje nekoliko godina - Crna Gora se priključila MAP-u 2009. a primljena je u NATO 2017. godine -  već i zbog deklarativnog protivljenja Republike Srpske članstvu u vojnoj organizaciji koja je praktično ratovala protiv Vojske Republike Srpske. 

Neven Đenadija, politikolog iz Republike Srpske za Mondo je iznio i analizirao činjenice koje Republiku Srpsku, odnosno Bosnu i Hercegovinu približavaju, odnosno udaljavaju od NATO-a.

"Najveća prepreka za članstvo BiH u NATO je zapravo Republika Srpska, odnosni srpski narod u BiH i srpski političari kako na nivou BiH tako i na nivou RS koji imaju, rekao bih, jedinstven stav po pitanju članstva u NATO i koji se obavezuju rezolucijom NSRS o članstvu u NATO i naravno stavom Srbije po ovom pitanju", kaže Đenadija, dodajući da se s druge strane većina naroda i političara iz hrvatskog i bošnjačkog korpusa prilično slažu u ocjenama da bi BiH trebala da postane članica ovog saveza.

"Hrvatski političari vođeni stavom iz Zagreba i prethodnim članstvom Hrvatske, a bošnjački političari vođeni svime što je kontra srpskih interesa i ohrabreni članstvom Turske koja je sada malo na ledu, ali je i dalje punopravni član".

Đenadija podsjeća da su se u Aneksu 1-A Dejtonskog sporazuma u dijelu koji se odnosi na vojsku, strane potpisnice obavezale da će vojne snage u BiH biti pod komandom NATO-a

"Dakle ukoliko se budemo pozivali na izvorni Dejton onda ćemo morati poštovati i ovo, mada mislim da se mnoge stvari nikad neće vratiti na izvorni Dejton u praksi, pa će veliko pitanje biti šta će se desiti i sa ovom odrednicom. Mislim da će na ovaj ili onaj način prije članstva BiH u NATO morati doći do pretumbavanja Dejtonskog sporazuma, ili njegove napredne verzije ili vraćanja na početno stanje, jer smo sad tu negdje kao čardak ni na nebu ni na zemlji, ne samo po pitanju NATO-aveć po pitnaju mnogih drugih stvari."

f-15 SAD NATO amerikanci avion lovac bombardovanje udari Foto: APhoto/U.S. Air Force, Matthew Bruch

Vlasti u zajedničkim organima BiH (uključujući i predstavnike iz Republike Srpske) su proteklih godina već učinile korake u pravcu članstva u NATO savezu, potpisani su sporazumi, a često čujemo iz Sarajeva kako su su članstvo u NATO-u i Evropskoj uniji strateški ciljevi Bosne i Hercegovine. Da li su?

"Smatram da nije isključeno da ćemo prvo morati postati članica NATO-a ako hoćemo da postanemo članica EU. Opet za EU se deklarativno zalažu čak i naši političari iz RS, ne toliko srčano, ali opet dovoljno reklo bi se."

Šta bi Srpskoj donijelo članstvo u NATO savezu?

Republika Srpska, ukoliko sigurno ne želimo u NATO, ima dvije opcije po meni: prva je osvježavanje Dejtona i pravljenje "verzije dva" gdje bi se definisalo i članstvo u NATO, a druga je referendum, pa ako i to ne bude dovoljno onda u nekoj konačnici preostaje samo da povučemo svoje funkcionere iz zajedničkih institucija i vojnike iz Zajedničkih vojnih snaga. Ipak, sve to ne garantuje da BiH neće postati članica kad se za to stvore uslovi. Bitnije je da se Republika Srpska odredi po tom pitanju na vrijeme i da se definišu neki strateški koraci.

Djenadija Foto: Mondo

Šta je sa stavom: "kako radi Srbija tako ćemi i mi?"

Oslanjanje na Srbiju i njen stav nam možda sada pravi prostor, ali i Srbija je svojim promjenama u vojnoj doktrini i sporazumima koje ima sa NATO savezom, a pogotovo SOFA sporazumom mnogo bliže NATO-u nego što mnogi danas misle.

Da I bi RS mogla da traži nešto zauzvrat i na neki način "naplati" svoj pristanak?

Način na koji bi RS eventualno mogla da pristane za članstvo u NATO savezu, a to možda moraju biti i neki od zvaničnih uslova, jeste prije svega da se utvrdi materijalna i nematerijalna vrijednost štete koju je NATO proizveo bombardovanjem Republike Srpske 1995. godine. Vidne su posljedice ovog bombardovanja u radioaktivnom segmentu čak i danas na područjima koja su tada gađana iz vazduha. Nikad se niko iz zapadnih zemalja nije bavio ovim pitanjem, nisu se bavili čak ni pitanjem nadoknade štete Srbiji, a nas u tom pravcu tek ne doživljavaju. Mislim da bi kod priče oko NATO saveza naši političari trebali ovo da potegnu, kao i nadoknadu sve nastale štete.

MONDO istražuje: Kako nas je NATO “osiromašio”

Pored ovoga moralo bi se tražiti od NATO saveza da Republiku Srpsku tretira kao što je tretira kao entitet u njenom zakonodavnom okruženju sa svim onim što Republici Srpskoj i pripada, te naravno da se poštuju količnici. Isto tako otvara se jedno interesantno pitanje vezano za Vojsku Republike Srpske. Onog momenta kad BiH postane članica NATO saveza, smatram da bi Republika Srpska mogla i trebala da dobije pravo na svoju vojsku i da se barem u nekom obliku uvede vojni rok, gdje bi ta vojska bila dio vonih snaga BiH koje bi opet kao takve bile sastavni punopravni dio NATO saveza. Ovo su neka od ozbiljnih pitanja o kojima bi trebalo razmisliti i ozbiljno se odrediti kada je u pitanju konkretna priča oko članstva u NATO savezu, a ne ona za dnevno političke potrebe.

Koji su argumenti protiv članstva u NATO-u?

Najveći argumenti protiv članstva u NATO se odnose na pomenuto bombardovanje Republike Srpske i naravno Srbije, gdje je učinjena velika šteta pogotovo radioaktivnim uranijumom koji se nemilice bacao po srpskim poljima. To stradanje i stavljanje NATO saveza na stranu naših neprijatelja narod će teško oprostiti. Da je to tako vidimo i u Srbiji gdje se godinama rade skupe i dugotrajne kampanje u raznim medijima, ali i dalje u većini narod u Srbiji je protiv članstva u NATO. Isto je i u RS samo sa još većim procentom protiv. Pored ovih sentimentalnih razloga protiv članstva, tu su i oni razlozi koji se odnose na ratove u kojima učestvuje NATO širom svijeta uglavnom za račun američke politike i američke militarne ekonomije. Sigurno je da ljudi ne žele da gledaju naše vojnike po bespućima Avganistana, Sirije Iraka kako ratuju protiv ljudi koji možda u tom momentu brane svoju slobodu kao što smo je mi branili nekada.

Lešinari Fuck NATO pact Foto: MONDO/Vedran Ševčuk

Sa druge strane uzmimam često i onaj geopolitički argument koji se odnosi na okruženje u kom se nalazimo, gdje smo sada ostalo samo mi i Srbija van NATO saveza  što praktično znači da bismo bili u veoma teškom položaju u slučaju nekih novih sukoba, a koji nam se nameću kao jedino rješenje pogotovo od strane Albanaca.

Naš sagovornik je prije nekoliko godina bio učesnik Diplomatske akademije NATO saveza, pa ličnim iskustvom ilustruje osjetljivost teme. ''Bio sam jedini učesnik koji nije iz zemlje članice saveza. Govorio sam protiv NATO-a, a poslije me više nisu zvali''.

Ovo zvuči kao da nam je NATO neophodan da se zaštitimo?

Taj geopolitički argument je možda i jedan od najjačih pragmatičnih razloga za članstvo u NATO savezu, pored toga postoji i dodatna garancija mira u BIH i vjerovatno sigurna budućnost bez nekih novih ratova na našem području, jer NATO bar do sad nije dozvolio takvo nešto u svojim zemljama članicama. Ipak ako izuzmemo sve ove argumente mislim da vrijeme radi za nas i da će nam dosta i ono samo pokazati.

NATO nije isti kao što je bio, npr. početkom ovog vijeka? Da li postoji mogućnost raspada ovog saveza?

Posljednjih godina NATO savez je "na ledu", postoji dosta turbulencija i unutar samog saveza, baš kao što se sličan proces odvija i sa EU. Da li će sve ovo uticati da se ovaj savez raspadne ili organizuje u nekom drugom obliku? Vrlo je moguće. Tu je i problem koji  NATO ima sa Turskom ali i sve veći zahtjevi SAD da zemlje članice više izdvajaju za vojsku. U vremenu ekonomske krize mnoge zemlje se okreću svojim privredama i unutrašnjim problemima nego kupovanju nepotrebnog američkog oružja i učestvovanju u tuđim ratovima. To je neki vjetar koji sada duva NATO savezom i mislim da će u budućnosti to biti još jače.

Kakav savjet se može dati onima koji o tome odlučuju?

Najbolje je za RS držati se Srbije što je duže moguće i stava o vojnoj neutralosti. Ne žuriti, jer još nismo ni blizu članstva u EU niti nam ko to može garantovati, ali sam siguran da trebamo imati jednistven stav po ovom pitanju koji će biti spreman kad za to dođe vrijeme.

MONDO istražuje:Da li je andjeo bio milosrdan