Šta se dešava u tijelu kada ne jedete meso

Autor:

Ako razmišljate o tome da prestanete da jedete meso, prije toga pročitajte šta će se sve desiti u vašem tijelu.

Šta se dešava u tijelu kada ne jedete meso Foto: Guliver/Getty Images/bit245

"Prelaz na vegetarijanski režim ishrane može da bude težak zadatak, zato je važno da sebi postavite pitanje zašto pravite takvu promjenu u svojoj ishrani", kaže dijetetičarka i nutricionistkinja Rejčel Hokins.

Ona dodaje da je jako važno da, prije nego što postanete vegetarijanac, imate sve potrebne informacije o nutrijentima i vitaminima.

Nutrijenti 

Hokinsova kaže da četiri nutrijenta predstavljaju glavnu brigu prilikom prelaska na vegetarijansku ishranu - gvožđe, vitamin B12, kalcijum i omega-3 masne kiseline.

"Ako se smanji unos ovih nutrijenata, vremenom može ozbiljno da se ugrozi zdravlje", kaže nutricionistkinja.

Privikavanje

Planiranje je ključno kod prelaska na vegetarijanski režim ishrane. Nutricionistkinja Hokins predlaže da postepeno prestajete da jedete meso i proizvode od mesa, da bi taj prelaz bio lakši.

"Veganska ishrana je mnogo kompleksnija od toga da jednostavno jedete hranu na biljnoj bazi. To zahtjeva planiranje i disciplinu u mnogim društvenim situacijama, posebno kada je riječ o odlascima u restorane ili na nekim društvenim okupljanjima", objašnjava ona.

Zdravlje crijeva

Hokinsova kaže da nikako ne zapostavite zdravlje crijeva kada prestanete da jedete meso. Vegetarijanska ishrana je po prirodi bogatija vlaknima.

"Naglo povećanje unosa vlakana može da dovede do iritacije crijeva, do nadutosti, gasova ili konstipacije, pa bi bilo najbolje da se unos namirnica na biljnoj bazi postepeno povećava. Takođe, ne zaboravite da pijete dosta vode kako biste ublažili potencijalne sporedne efekte", savjetuje ona.

Dobre strane vegetarijanske ishrane

Nutricionistkinja kaže da, ako se polako pređe na ovaj režim ishrane, to može da ima dobre efekte na zdravlje – smanjenje krvnog pritiska, smanjenje rizika od srčanih bolesti i dijabetesa tipa 2 zahvaljujući tome što je ishrana bogata voćem, povrćem, žitaricama i maloj količini zasićenih masti.

Voće i povrće imaju malo kalorija, a sadrže dosta vlakana, vitamina i minerala, što pomaže u održavanju zdrave tjelesne težine, smanjenju krvnog pritiska i smanjenju holesterola.

"Takođe, sadrže antioksidante i fitohemikalije koje su poznate po svojim antizapaljenskim svojstvima", kaže nutricionistkinja Hokins, otkrivajući da to štiti od bolesti koje se povezuju sa zapaljenjima, poput reumatoidnog artritisa.

Hokinsova naglašava da to ne znači da je vegetarijanska ishrana bolja od mesožderske, jer još uvijek nije bilo istraživanja koja bi to dokazala. Takođe, pitanje je koliko vremena treba da prođe od početka primjene ovakve ishrane da bi osoba osjetila ove benefite.

Ona ističe da je možda najbolja opcija da jednostavno smanjite količinu obrađene hrane koju jedete, a da jedete više namirnica na biljnoj bazi.

Tagovi:

Ostale vijesti