Odakle se skotrljao ovaj kamen?

Naša ekspedicija je posjetila šumu u Slatini u kojoj se nalazi čuvena kamena kugla.

Odakle se skotrljao ovaj kamen? Foto: Mondo/Vedran Ševčuk

Kamene kugle različite veličine i težine rasute su na mnogim geografskim širinama i dužinama po planeti Zemlji.

Rasporedile su se neravnomjerno i slučajno kao kada se nehotično raspu bombone iz kesice.

Ima ih u Meksiku i drugim državama Srednje Amerike, ali i u Evropi, Aziji, Africi i na Antarktiku. Najpoznatije su one u Kostariki kojima se u svojim ''Misterijama svijeta'' bavio Artur Klark.

Na Balkanu pronađene su u Srbiji, Albaniji i Bosni i Hercegovini.

U BiH pronađene su Teočaku, Varešu, Kaknju, u Maglaju, kod Mostara, Žepča, a najviše kod Zavidovića, gdje ih je nađeno oko 60. Ogromna kugla u blizini ovog grada pronađena je 2016. godine. Teška je oko 35 tona i najveća je takva u Evropi.

Kamena kugla Foto: Mondo/Vedran Ševčuk

Jedna iz ekipe ovih kugli, koje su geološki fenomen, dospjela je u Slatinu u blizini Laktaša i Banjaluke. Kamena kugla, osim što je validna turistička atrakcija na sajtu lokalne turističke organizacije, zanimljiv je događaj u šumi.

Kada pođete da je potražite, nedaleko od ceste koja vodi ka centru naselja Slatina, prvo idete veoma prohodnom šumskom stazom. Sve izgleda uobičajeno i na svom mjestu, a onda naiđete na naborano kameno jaje koje je do pola ukopano u zemlju. Pored i ispod nje protiče maleni šumski potok.

Ništa u blizini, ni tlo, ni drveće, ni kamenje u potoku nemaju sličnosti s ovim predmetom. On je tu ostao iz nekog drugog vremena i tako i izgleda – kao nepoznata zaboravljena riječ upotrebljena na neočekivanomm mjestu.

Imena urezana na koru obližnjeg stabla, ali i na samoj kugli, svjedoče o čestim posjetama ljudi.

Sudeći po važećim naučnim teorijama, osim ljudi, ove kugle nagledale su se i drugih bića jer neki podaci govore da one postoje već desetinama miliona godina.

Semir Osmanagić, čuveni "ludi naučnik" iz "visokčih piramida" objašnjava da su kugle - bar one u Zavidovićima – oblikovali drevni ljudi. O tome je razgovarao i sa Krešimirom Mišakom, koji je cijelu jednu emisiju ''Na rubu znanosti'' posvetio ovim kuglama.

Geolozi se ipak skoro svi slažu čovjek nema nikakve veze sa nastankom kugli. Period i način nastanka naziva se inicijalni geosinklinalni vulkanizam, a sve se dogodilo u geološkom dobu Jure, koje je zahvaljujući Stivenu Spilbergu, mnogo poznatije po dinosaurusima.

"Prilikom erupcije vulkana stijene u obliku lave su izbačene u morskoj dubini, što je stvaralo dodatne praskove i komadanje na više dijelova, a pod dejstvom vode i naglog hlađenja stvarao se okrugli oblik opasan manganskim plaštom, što je kuglama dalo dodatnu čvrstoću," glasi objašnjenje.

Kamena kugla Foto: Mondo/Vedran Ševčuk

Da skratimo. Slatina i dobar dio današnje BiH prije nekoliko desetina miliona godina bili su dno Panonskog mora, a negdje u blizini nalazilo se neko ostrvo i vulkan čijom erupcijom i neprestanim djelovanjem prirodnih sila u mutnim vijekovima smo dobili ovaj predmet u slatinskom šumskom potoku, prečnika dva metra, težine par tona.

Treća opcija koju možete pronaći govori o tome da je ovo kamenje na Zemlju stiglo iz svemira tokom neke zaboravljene oluje meteora.

Prije nego što odete u Slatinu (ili neko drugo mjesto sa kamenim kuglama) glasajte na našoj anketi. Šta mislite ko je u pravu? 


Ostale vijesti