Drugostepena presuda prvom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću biće izrečena sutra pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove u Hagu.
Drugostepena presuda Karadžiću biće izrečena nakon što su razmotrene žalbe odbrane i tužilaštva na prvostepenu, kojom ga je 2016. godine Haški tribunal osudio na 40 godina zatvora.
Izricanje drugostepene presude Karadžiću zakazano je za 14.00 časova, saopšteno je iz Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu.
Advokat Goran Petronijević kaže da odbrana očekuje da Karadžiću bude izrečena oslobađajuća presuda ukoliko drugostepeno vijeće dokaze bude sagledavalo sa pravnog, a ne političkog stanovišta.
"Ukoliko bude bilo kakvog pravnog i pravičnog odlučivanja, kvalifikacije i sagledavanja dokaza i činjenica koje su se pred Haškim tribunalom u toku postupka mogle videti, mi smo potpuni optimisti da drugostepena presuda mora biti mnogo, mnogo bolja od ove sad, pa i oslobađajuća", rekao je Petronijević, koji je član Karadžićevog pravnog tima.
On ukazuje da se, ukoliko pri donošenju drugostepene presude budu preovladali politički razlozi, kao dosad, može očekivati sve i svašta, ali i ističe da se iskreno nada da u Hagu sada "duvaju drugačiji vetrovi".
Prema Petronijevićevim riječima, odbrana je u žalbi insistirala da drugostepeno vijeće posebno obrati pažnju na manjkavost svih dokaza koji se Karadžiću stavljaju na teret, a posebno na njegovu vezu sa jednom od glavnih tačaka optužnice, koja je ostala - takozvani genocid u Srebrenici.
"Ukoliko drugostepeno veće bude dobro sagledalo da prvostepeno nije imalo dokaza za bilo kakvu povezanost Karadžića sa tim događajem, moraće vrlo ozbiljno da interveniše na njegovoj presudi u smislu dužine trajanja", smatra Petronijević.
On je naveo da se Tužilaštvo žalilo na tačku jedan, odnosno oslobađanje krivice po optužbi za takozvani genocid u više opština tokom 1992. godine i u skladu sa tim i na visinu kazne.
Petronijević ističe da je ta optužba apsolutno pala, kao i u svim presudama do sada, pri čemu ima i pravosnažnih odluka u tom pravcu.
Zvanični Srpske pesimistični
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ocijenio je, uoči sutrašnjeg izricanja presude prvom predsjedniku RS Radovanu Karadžiću, da je uobičajeno mišljenje da Haški sud nije pravičan i nije u funkciji pomirenja, piše Glas Srpske.
“Afere o kojima smo mogli da svjedočimo u posljednje vrijeme u vezi sa procedurama nestanka dokaza i mnogo čega drugoga što je izašlo u javnost putem ljudi koji rade u sudu i sudija koje su tamo radile, sigurno nije doprinos povjerenju u odluke koje je taj sud ranije donosio I koje će donositi ubuduće”, rekao je Dodik.
Predsjednica Srpske Željka Cvijanović rekla je da, poučena ranijim iskustvima, uopšte nije optimista kada je riječ o pravosudnim odlukama Međunarodnog suda u Hagu, kao i onim koje se donose na nivou BiH, jer do sada nije vidjela nijednu presudu koja je služila pomirenju ili pravdi.
“Nažalost, međunarodno sudovanje, veoma često i ono na nivou BiH, išlo je po jednoj matrici. Uglavnom ste imali političke odluke koje su prethodno donesene, pravljen je politički okvir koji je onda popunjavan pravnim, pravosudnim odlukama I kao rezultat imate ogromno nepovjerenje”, istakla je Cvijanovićeva.
U Federaciji BiH očekuju osuđujuću presudu po svim tačkama
Predsjednik Saveza logoraša Bosne i Hercegovine Jasmin Mešković nada se da će Haški sud sutra proglasiti Radovana Karadžića krivim po svim tačkama optužnice, posebno za genocide u Bratuncu, Ključu, Foči, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku.
"Ono što me posebno zabrinjava kako i šta poslije presude. Da li ćemo to sve zaboravit za dva dana ili ćemo dokaze u presudi početi izučavati" kazao je.
Istakao je da se ne smije dopustiti da se ponovo formira komisija koja će djelovati prema željama onih koji su počinili genocid.
Mešković je, takođe, potcrtao da građani BiH moraju početi njegovati kulturu sjećanja te da političari moraju raditi na stvaranju boljih uslova za priznavanje žrtava torture.
Od predsjednika do dr Dabića
Suđenje Karadžiću počelo je u oktobru 2009. godine, a 24. marta 2016. godine donesena je prvostepena presuda, na koju su se žalili i odbrana i tužilaštvo.
Karadžić je uhapšen u Srbiji 21. jula 2008. godine i 30. jula prebačen u Haški tribunal.