Čitaoci žele svoju "dozu straha"

Sa banjalučkim piscem Ninoslavom Mitrovićem, autorom horor romana "Crni pupoljak", razgovarali smo o književnosti, njegovoj fascinaciji žanrom strave i užasa, kultu smrti kod balkanskih naroda...

0
A- A A+
Ninoslav Mitrović Foto: Mondo/Siniša Stanić

U petak 5. aprila u banjalučkom Staklencu održaće se promocija romana Ninoslava Mitrovića "Crni pupoljak", koji je nedavno izašao u izdanju banjalučke kuće Imprimatur.

U ovoj knjizi nalaze se četiri naizgled nepovezane priče, a iako su smještene u različitim vremenima i imaju različite likove, ipak imaju nešto što ih uvezuje. A to nešto je "ili odavno mrtvo ili se smrću hrani".

Uoči promocije ove knjige, koja sa svojom tematikom prilično odskače od svih ostalih naslova izdatih kod nas posljednje vrijeme, porazgovarali smo sa autorom.

Na početku razgovora za MONDO, zamolili smo Ninoslava Mitrovića da nam kaže kad i kako se zainteresovao za žanr horora...

"Počelo je jako rano, čini mi se kad sam imao nekih devet ili deset godina, kad sam otprilike pogledao svoj prvi horor film. U pitanju je bio Karpenterov 'Noć vještica', a to je i danas moj najdraži horor. Nakon toga ništa nije bilo isto, jer sam se sreo sa nečim drugačijim, što u isto vrijeme ježi kožu, tjera krv da brže struji, ali i raspaljuje maštu, koja je oduvijek bila važan dio mog života. U tim ranim danima uglavnom su filmovi bili izvor i sredstvo upoznavanja sa žanrom, jer su bili dostupniji, dok sam se horor literaturi sticajem okolnosti posvetio nešto kasnije, naročito kad sam i sam počeo da pišem", kaže Mitrović.

Tvoja prethodna knjiga "Gluvo doba" (2012) je zbirka priča strave, nastalih pod uticajem domaće mitologije i narodnih predanja... Da li je i novi roman takođe inspirisan našim mitovima i pričama? Gdje i kako pronalaziš inspiraciju?

"'Gluvo doba' je tematska zbirka koja svu inspiraciju, radnju i motive crpi iz naše mitologije i narodnih predanja. Roman 'Crni pupoljak' je takođe dijelom inspirisan slovenskom i balkanskom mitologijom, ali na suptilniji način. Motivi nisu eksplicitno navedeni, već su poput tragova provučeni kroz radnju, i ostavljeni čitaocima da ih tumače na način koji žele. Neki će u tome vidjeti klasični kosmički horor, drugi natprirodni ili 'slešer' horor, dok će neki prepoznati i mitološke motive, naročito ako su čitali i moju prvu knjigu. Glavni izvor inspiracije mi je do sada bila mitologija i narodna predanja, ali i drugi motivi kako iz horora tako i iz drugih književnih oblasti, jer čitam mnogo toga, ne samo horor žanr".

Da li pratiš regionalnu književnu scenu? Koje pisce i djela bi izdvojio?

"Trenutno sam fokusiran na djela strave i ona koja pripadaju tzv. 'čudnoj' fikciji, uglavnom na engleskom jeziku, kao i ona koja objavljuje novosadski 'Orfelin'. Moram priznati da ne pratim mnogo književnu scenu u regiji, osim nekoliko domaćih pisaca, kao npr. mog prijatelja i kolegu Berislava Blagojevića, Gorana Dakića koji je napisao sjajan roman 'Petodinarke' koji će čitaoci imati priliku pročitati u izdanju izdavačke kuće 'Imprimatur', Slađanu Perković koja je iz Banjaluke, ali živi i stvara u Parizu, kao i najbolju pjesnikinju sa ovih prostora Tanju Stupar Trifunović."

Čini se da je kult smrti dosta snažan kod Srba, kao i ostalih naroda na Balkanu... Kako to objašnjavaš?

"To je taj amalgam slovenske i balkanske tradicije koji prožima naša narodna vjerovanja, a gdje je teško odvojiti pojedinačne dijelove i objasniti od koga smo šta naslijedili. S obzirom na to da se ti običaji protežu i na balkanske narode koji nemaju slovensko porijeklo, može se pretpostaviti da je upravo taj kulturni i genetski sloj koji je na Balkanu dočekao naše slovenske pretke, bio više htoničnog karaktera, odnosno naklonjeniji vjerovanjima koja se tiču smrti, a koja vjerovatno sežu iz drevnijih religija i mitologija s kojim je Balkan dolazio u dodir. Smrt je jedan od najdrevnijih arhetipova kojim se završava ciklus života. Strah od smrti tjerao je ljude da se prema njoj odnose s poštovanjem, kao prema nekom božanstvu."

Kakav to magnetizam mami i tjera ljude da čitaju strašne priče?

"U prehodnom odgovoru se nalazi dio odgovora i na ovo pitanje. Strah od smrti, ali i od svakojakih drugih opasnosti, gubitka razuma, nesreća i drugih neprijatnih stvari koje mogu zadesiti pojedinca ponekad imaju katartično dejstvo, naročito ako se dešavaju drugome. To nije ništa perverzno niti neprirodno, već je to ljudski, prirodan i biološki odgovor na smrt kojim čovjek koji se suočava sa gubitkom bilo drage osobe ili pak neznanca, nesvjesno i instinktivno pokazuje vlastitu želju za opstankom, bez obzira na svu tugu i jad koje u tom trenutku osjeća.

Horor kao žanr kroz strah od opasnosti približava tu katarzu čitaocima i gledaocima, bez da ih uvodi u stvarnu opasnost ili nesreću. Kao što neki imaju potrebu da probude adrenalin skačući sa stijena ili iz aviona, ljubitelji horora nesvjesno žele da dobiju 'vlastitu dozu' straha kako bi doživjeli tu neku vrstu oslobađajućeg iskustva."

Koje mjesto zauzimaju i kakva je perspektiva knjiga i književnosti u današnjem, digitalnom vremenu i svijetu?

"Iako mnogi govore suprotno, u današnje vrijeme se čita više nego ikad ranije. Savremene tehnologije su omogućile da cijela polica knjiga bude dostupna na dohvat ruke u svakom trenutku. Tableti i čitači nisu 'ubili' papirnu knjigu, već su omogućili da knjige budu dostupnije u novom formatu i ruhu. Ja lično više volim miris papira, ali dosta kvalitetnih knjiga su teško dostupne na našem tržištu, dok ih digitalni format čini prijemčljivijim, tako da ako želimo da čitamo sve što nas zanima, nema drugog načina za to nego da se prilagođavamo okolnostima."

Foto: Promo/Imprimatur



Ninoslav Mitrović rođen je 1976. godine u Doboju. Djetinjstvo i prve tinejdžerske godine proveo je u Maglaju, a od 1994. živi i radi u Banjaluci. Po struci je etnolog. Oduvijek je pisao, uglavnom za časopise, a svoju prvu knjigu, zbirku priča pod nazivom "Gluvo doba" objavio je 2012. godine. Pored ove knjige, još nekoliko priča mu je objavljeno u tematskim časopisima i zbirkama. "Crni pupoljak" mu je prvi roman.

Promocija romana "Crni pupoljak" zakazana je 5. aprila u Staklencu, u 19 časova, a tom prilikom knjigu će publici predstaviti autor, recezent Branislav Predojević i izdavač Boris Maksimović.

Pratite Mondo.ba na Facebooku, Twitteru i Instagramu

Ostale vijesti