Da li ste čuli za bitku kod Potoka?

Banjalučko naselje Potok smješteno je na desnoj strani Vrbasa, u tijesnom klancu nadomak grada. Interesantan članak o istoriji ovog živopisnog naselja objavio je "Glas" 14. aprila 1969. godine. Pročitajte...

Da li ste čuli za bitku kod Potoka? Foto: Siniša Stanić/MONDO Naselje Potok danas

U tekstu se navodi kako je naselje Potok, pod nazivom Jenji mahala (Novo naselje), formirano još 1630. godine, a osnovao ga je ugladni Banjalučanin Hadži Perviz, sin Abdulazizov. Naselje je izgorjelo 1688. godine spaljivanjem stare Banjaluke prilikom prve invazije Austrijanaca, da bi ga mještani kasnije ponovo izgradili.

"Iznad naselja vodio je stari kaldrmisani put kojeg su Banjalučani nazivali Široki put. Put je vodio preko Ponira, Ljubačeva, a račvao se prema Travniku i Jajcu. Ovo je naselje postalo popularno u narodu zbog bitke između Austrijanaca i narodne vojske koja se odigrala 4. avgusta 1737. godine", navodi "Glas", u nastavku opisujući tok te bitke.

Austrija je izvršila invaziju po drugi put na Bosnu i Hercegovinu, jer su Turci bili uveliko upleteni u rat sa Persijom, a glavnina austrijske vojske, pod komandom princa Hildburghausena uputila se prema Banjaluci.

"Savladati Banjaluku značilo je osvojiti BiH jer tada je imala Banjaluka sagrađenu tvrđavu, najmoderniju za ono vrijeme. S posadom Banjaluke zatvorila se većina građana. Jednoglasno su odlučili da se bore do zadnjeg časa. Svi su čekali pomoć vezira. Međutim, vezir nije slao pomoć, jer je dobio naređenje da se ne odupiru i da Tursku ne zapliće sa Austrijom u rat. Glavno narodno vijeće koje je imalo sjedište uz vezira donese jednostavno odluku da se ne pokoravaju turskoj vladi i da će s narodnom vojskom dočekati Austrijance, pa makar svi izginuli", piše list.

Naselje Potok danas Foto: Siniša Stanić/MONDO Naselje Potok danas



Da bi se vezir što bolje kamuflirao, kaže narodna predaja, odrede da ga povedu s bukagijama (gvozdenim okovima) na nogama sa vojskom na okupljalište u Travanjskom polju, da bi se pomislilo da on ne ide dobrovoljno u odbranu od okupatora.

"U međuvremenu su Austrijanci kopali rovove i tukli tvrđavu šezdeset dana. Na vatru su odgovarali vatrom iz tvrđave. Na jednoj maloj uzvisini više Potoka s koje je bio dobar pogled nalazio se glavni štab austrijske vojske. Svake noći su provođene razne orgije i pijanke.

Jednog dana, dok je trajala opsada tvrđave, austrijski vojnici zarobili su dvanaest djevojaka. One su služile za razonodu višim oficirima. Kada se pojavila narodna vojska, glavni štab se povukao u glavninu vojske, a djevojke su dali sve poubijati. Narodna vojska razjarena ovim zvjerstvom navalila je svom snagom", piše "Glas".

U jedinstvenoj, strahovitoj bici austrijska vojska je poražena, a na bojnom polju ostao je sav materijal, zaprežna stoka, blagajna, mnogo oružja i topova.

"Jedna ulica nedaleko potoka zove se Hazna, zbog zarobljene vojne blagajne. Djevojke su pokopali na istom mjestu gdje su i izginule, a u narodu je ostao spomen i sjećanje jer su im udareni nišani u krug, pa se to mjesto zato zove kolo djevojaka", navodi na kraju teksta autor Ahmet Karabegović.

Foto: Printscreen/Glas, 14. 4. 1969

Ukoliko vam se dopadaju priče iz stare štampe, zapratite "Priče iz naftalina" i na facebooku! (LINK) 

Tagovi:

Ostale vijesti