Srbima, osuđenim u Haškom tribunalu i Sudu BiH, izrečeno je skoro 4.000 godina zatvora, uz šest doživotnih kazni
Srbima, osuđenim u Haškom tribunalu i Sudu BiH, izrečeno je skoro 4.000 godina zatvora uz šest doživotnih kazni, dok je veoma mali postotak presuda za zločine nad srpskim narodom, a politika je ta koja utiče na rad pravosudnih organa, istaknuto je u Vlasenici na konferenciji o radu pravosudnih institucija i procesuiranju ratnih zločina.
Predstavnik Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić ukazao je na porazan podatak da je samo 13 odsto izrečenih kazni za zločine nad srpskim narodom pred Sudom BiH od ukupno izrečenih kazni u toj pravosudnoj instituciji.
Nuždić je naglasio da je najviše Srba koji su optuženi za ratne zločine i da su njima izričene i najveće kazne.
On je nazvao poražavajućim da je pred pravosudnim organima BiH i Tribunalom u Hagu skoro 4.000 godina zatvora izrečeno Srbima, uz šest doživotnih kazni, te istakao da je pravosuđe veoma revnosno kada je u pitanju procesuiranje Srba.
"Republički centar je prepoznao ovaj problem i aktivno će učestvovati u svim aktivnostima da bi pronašli rješenja i pomogli optuženim licima, ostvarujući saradnju sa pojedinim postupajućim tužiocima u vezi sa prcesuiranjem zločina, gdje su u pitanju srpske žrtve", rekao je Nuždić otvarajući konferenciju.
Advokat Goran Petronijević, član tima odbrane bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, rekao je Srni da politika isključivo utiče na rad pravosudnih institucija i procesuiranje predmeta ratnih zločina, te ocijenio da je neko na pogrešan način protumačio termin politika krivičnog progona.
"Politika krivičnog progona znači definisanje u skladu sa zakonom i ustavom, a ne u odnosu na trenutne dnevne i dugoročne političke stvari. Nažalost, to se pokazalo tačnim i u Hagu, a i u ovim tribunalčićima u regionu", rekao je Petronijević.
Advokat Miodrag Stojanović rekao je Srni da je i u pravosuđu, kao i u drugim segmentima društva, došlo do pada kvaliteta i moralnih vrijednosti, te istakao da na predmetima ratnih zločina treba da rade najbolji i najkvalifikovaniji - istražitelji, tužioci, sudije i branioci.
"Počeću od samokritike. Među braniocima ima ljudi koji nisu dorasli tom poslu, a misle da jesu, koji ulaze u predmete totalno nespremni i na šetu i svog autoriteta, ali i na štetu slobode ljudi koje brane. To se isto tako može odnositi i na tužilaštva, a rekao bih, ponekad, i na neke sudije, koji rade ove predmete", rekao je Stojanović.
Inspektor Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske za istraživanje djela ratnih zločina Simo Tuševljak rekao je Srni da se očito zakasnilo u procesuiranju krivičnih djela ratnog zločina, kada su u pitanju srpske žrtve.
"Ako sagledamo strategiju koju su donijeli Savjet ministara i Parlamentarna skupština BiH, vidjećete da sva krivična djela, koja su bila u prioritetu i koja je bilo potrebno procesuirati za sedam godina, kada su u pitanju Bošnjaci i Hrvati kao izvršioci, a Srbi žrtve, nisu procesuirana i dovedena do kraja", kaže Tuševljak.
On je ukazao na neophodnost pružanja pomoći svjedocima u postupku svjedočenja, te istakao da neko u Srpskoj mora preuzeti odgovornost i formirati službu koja će se isključivo baviti pružanjem pomoći svjedocima.
"To je najznačajnije, jer svjedoci nisu učene stranke, mnogi su laici i ne znaju koja su njihova prava i obaveze", objasnio je Tuševljak.
Današnji skup u Vlasnici odranizovala je regionalna kancelarija Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.