Bolna promjena imena zemlje u Sjeverna Makedonija djeluje benigno prema onome šta će Makedonci morati da urade sa sobom, odnosno sebi, ne bi li im dali da uđu u EU, pokazuju sada i zvanični zahtjevi Sofije.
Bugarska vlada osvojila je odluku kojom se postavljaju "crvene linije" za pregovore Sjeverne Makedonije sa EU, javljaju mediji u Skoplju i Sofiji.
Kao što je MONDO i najavljivao, na udaru je sve što bi Makedonci mogli da shvataju kao nacionalno, počevši od jezika.
Vlada Bugarske usvojila je dokument kojim se definišu uslovi za pregovore Sjeverne Makedonije sa Evropskom unijom, uključujući i želju Sofije da Skoplje prestane da koristi termin makedonski jezik.
U vezi jezika, da se koristi fraza "zvanični jezik Republike Sjeverne Makedonije", a da se ukoliko je neophodno uz termin makedonski jezik svaki put doda i ograda - "u saglasnosti sa Ustavom Republike Sjeverne Makedonije", navodi se u tekstu koji je objavio bugarski dnevnik "Trud".
Dnevnik objašnjava i da je stav bugarske vlade da je ustavni jezik u Sjevernoj Makedoniji u stvari proizviod evolucije bugarskog jezika i dijalekata tog jezika.
Bugarska je tražila i da se i udžbenika izbace formulacij poput "bugarski fašistički okupator" za jedinice koje su u Drugom svjetskom ratu kao članica Osovine Berlin - Rim harale Makedonijom (kao i istočnom Srbijom), kao i da se rehabilituju "sve žrtve komunizma".
Istovremeno, bugarska vlada podržala je početak pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije sa EU, navodeći da bi razdvajanje ta dva slučaja predstavljalo podrivanje stabilnosti u regionu.
Republika Makedonija, samostalana od razilaženja sa SFR Jugoslavijom postignutog na referedumu 1991. godine, promijenila je zarad ulaska u NATO i EU ime u Republika Sjeverna Makedonija po sporazumu sa Grčkom ove godine.
Zbog spora sa Grčkom, koja takođe spori upotrebu "makedonskog jezika", država kojoj je glavni grad Skoplje od nastanka do ove godine se u svijetu formalno zvala Bivša jugoslovenska republika Makedonija.
Makedonija je kandidat za ulazak u EU od 2005. godine.