Za samo dva dana na putevima u Republici Srpskoj poginule su četiri osobe, a više ih je teško povrijeđeno i nalaze se na liječenjima. Najteža nesreća desila se na području Prnjavora, gdje su život izgubile majka i kćerka, a otac i druga kćerka su teško povrijeđeni.
Stručnjaci za bezbjednost saobraćaja ističu da se po pravilu najviše nesreća događa upravo u julu i avgustu, kada na putevima ima više automobila.
"I pored brojnih policijskih akcija, koje se svakodnevno provode, imamo veliki broj nesreća na putevima u Srpskoj. Postavlja se pitanje da li se akcije održavaju na pogrešnim dionicama puteva ili vozači ignorišu svakodnevna uputstva da moraju prilagoditi vožnju uslovima", tvrde.
Dodaju da je potrebno mnogo više pažnje posvetiti najmlađim i najstarijim učesnicima u saobraćaju.
Alkohol
Član koordinacione grupe za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske i direktora udruženja “Concept 7”, Nikola Ćopić, kaže da je zabrinjavajući podatak da je u prvih šest mjeseci izdato više od 200.000 prekršajnih naloga.
"Takođe, iz saobraćaja je isključeno blizu 11.000 vozača, a od toga blizu 9.000 njih koji su upravljali vozilom uz prisustvo alkohola u krvi. Svi ovi podaci nam govore samo jednu stvar, a to je da što je represija veća i što je veće prisustvo policijskih snaga na terenu, veći je broj prekršaja", istakao je Ćopić, piše Srpskainfo.
Kada je riječ o vožnji u suprotnom smjeru, kaže da su ovi slučajevi sve češći i da često završavaju s najtežim posljedicama.
"Uslovno bezbjedne brzine za čeone sudare su 70 kilometara na čas, dok su na putevima na kojima se dešavaju nezgode ovog tipa operativne brzine znatno veće i, nažalost, završavaju s fatalnim posledicama po jednog ili više učesnika ovih nezgoda", pojasnio je Ćopić.
Vozači treće dobi
Prema njegovim riječima, posebno treba obratiti pažnju na učesnike u ovim saobraćajnim nesrećama, jer se često radi o vozačima starijim od 70 godina.
"Tu možemo i pronaći problem, odnosno činjenicu da nemamo organizovano obrazovanje o saobraćaju i opasnostima i posljedicama koje on prouzrokuje za građane i vozače treće dobi, koji spadaju u rizičnu kategoriju učesnika u saobraćaju. To je nešto na čemu treba raditi u narednom periodu. Mišljenja sam da ja ključni pravac djelovanja, osim represije i korektivnih mjera, koje daju kratkoročne rezultate, svakako uvesti predmet saobraćajnog obrazovanja u sklopu redovnog obrazovanja i na taj način izvesti buduće generacije opreznijih i kvalitetnijih učesnika u saobraćaju. Paralelno s tim treba vršiti obuke stanovnika treće dobi o saobraćaju kako bi bili svjesni posljedica koji saobraćaj nosi sa sobom", predlaže Nikola Ćopić.
Podsjeća da je vožnja u suprotnom smjeru definisana kao nasilnička vožnja i da je propisana kazna od 1.000 KM, tri do šest mjeseci zabrane upravljanja vozilom i četiri kaznena boda.
Nastradali
Kao što smo naveli, jedna od najtežih nesreća ove godine dogodila se u petak na magistralnom putu u Lišnji kod Prnjavora, u kojoj je nastradala porodica Dević. Objavljen je snimak nesreće na kojem se vidi kako jedna osoba toči benzin u kanister i stavlja ga u gepek.
Tada izlazi na put i u tom trenutku nalazi drugo vozilo koje je udarilo u njih. U trenutku udara dolazi do zapaljenja oba vozila. Tom prilikom poginula je majka i kćerka, dok su otac i druga kćerka (4) zadobili veoma teške povrede i prevezeni su u UKC RS. Kćerka je zatim prevezena na dalje liječenje u Beograd.
Samo par časova prije ove nesreće, i na području Banjaluke dogodila se teška nesreća u kojoj je život izgubila žena (71). Prema pričama očevidaca, do nesreće je došlo zato što je ona vozila automobil u suprotnom smjeru na brzoj cesti i udarila u „audi“.
Na području Novog Grada i Vlasenice dogodile su se takođe teške nesreće, u kojima su život izgubila dvojica traktorista.
Dan žalosti u Prnjavoru
Zbog tragične nesreće koja se se dogodila u Prnjavoru, u kojoj su poginule majka i kćerka, a povrijeđene još tri osobe, je dan žalosti.
Dan žalosti obilježava se spuštanjem zastave na pola koplja na zgradama opštinske uprave, javnih preduzeća i ustanova. Na javnim mjestima se ne održavaju programi javnog, kulturnog i zabavnog karaktera.