U izvještaju "Procjene posljedica koronavirusa na društvo u BiH" izneseni su brojni problemi sa kojima su se građani suočili počevši od onih ekonomskih, pa sve do psiholoških, ali su objavljeni i zanimljivi podaci na koje je sve načine epidemija uticala na život građana.
Skoro pola anketiranih domaćinstava (48,5 odsto) navelo je im se finansijska situacija pogrošala tokom epidemije i pratećih mjera. Od tog broja 12 odsto je iskusilo značajne poteškoće.
„Najteže su pogođene kategorije koje su i ranije bile ranjive, sa 54 odsto onih koji navode pogoršanje finansijskog položaja, a 14 odsto ističe značajna finansijska ograničenja. Oni koji su sebe smatrali siromašnim i prije pandemije posebno su negativno pogođeni - 63 odsto njih navode da su doživjeli pogoršanje, odnosno 20 odsto sa radikalno pogoršanom situacijom“, istaknuto je u Izvještaju.
Naglašeno je da je lošija finansijska situacija prisilila građane na primjenu različitih metoda za zadovoljenje osnovnih životnih potreba. Tako je 16 odsto ispitanika navelo da su bili primorani posuditi novac kako bi pokrili osnovne životne potrebe, a neki od njih su se po prvi put u životu morali osloniti i na javnu kuhinju.
Prema navodima iz Izvještaja, ukupno 15 osto ispitanika naveli su da su se po prvi put okrenuli poljoprivredi i stočarstvu radi osiguranja opstanka porodice, 22 odsto svih domaćinstava i 34 odsto najugroženijih ističu da su bili prisiljeni smanjiti svoj unos hrane.
„Smanjenje potrošnje hrane za zadovoljavanje osnovnih potreba je i najčešće usvojen mehanizam preživljavanja među siromašnima. Sve su to alarmantna upozorenja koje ukazuju na siromaštvo“, stoji u Izvještaju.
Prema ovim podacima 12,9 ispitanika je zabrinuto zbog potencijalne deložacije zbog nemogućnosti plaćanja hipoteke, a u Izvještaj upozorava da su mjere suzbijanja pandemije "gurnule siromašne dublje u siromaštvo i da prijete da će u ozbiljnu materijalnu neimaštinu gurnuti i srednju klasu koja je ostala ili će ostati bez posla u BiH, kao i one koji su prisiljeni na povratak iz inostranstva kao tehnološki višak."
„Kriza je imala značajne efekte na mentalno zdravlje ljudi sa 40,3 odsto koji navode povećanje stresa i straha od zaraze, posebno kod onih koji žive u pretrpanom i skučenom životnom prostoru. Samo trećina svih ispitanika ističe nepromijenjeni nivo stresa“, upozoravaju u Izvještaju.
Kada je u pitanju izazov prelaska na onlajn nastavu, rezultati ovog istraživanja pokazali su tri problema, a to su slabiji kvalitet interakcije sa nastavnicima, veća dezorganizacija u odnosu na nastavu u učionicama, kao i tehničke probleme povezane sa mrežnim platformama.
Kao neki od pozitivnih aspekata krize navode se zbližavanje porodice, partnera, ali i slučajevi gdje su očevi, zbog krize, primarno postali zaduženi za brigu za djecu u domaćinstvima gdje je majka iz redova kritičnih radnika (poput ljekara, medicinskih sestara ili prodavačica), dok je otac mogao da radi od kuće.