Revolucionarno otkriće: Pronalaženje mina uz pomoć pčela i dronova!

Nagazne mine zakopane tokom ratova koji su se dogodili prije nekoliko decenija i dalje predstavljaju smrtonosnu prijetnju u mnogim dijelovima svijeta. Mnogo hiljada mina je "posijano" tokom rata na Balkanu devedesetih godina, a mnoge su ostale aktivne i do danas.

Procjenjuje se da u BiH postoji oko 80.000 mina, a u Hrvatskoj još 30.000. Čišćenje terena od mina smatra se dugoročnim, mukotrpnim projektom, bez jednostavnih rešenja. Ali tehnološke inovacije bi mogle to da promjene.

Tim naučnika iz BiH i Hrvatske osmislio je revolucionaran način kako da uz pomoć pčela, dronova i kompjuterske tehnologije lociraju neeksplodirane mine zakopane u zemlji, piše britanski BBC.

Još od ranije je poznato da pčele svojim antenama mogu da osjete miris eksploziva, pa su istraživači ranijih godina svoje napore usmjerili ka usavršavanju načina korištenja tih insekata u pronalaženju lokacija sa minama.

Međutim, postoji problem. Dok pčele veselo zuje oko područja zagađenog minama, ljudima je izuzetno teško da prate kuda one idu, ne samo zato što jurnjava za insektima preko minskih polja nije sjajna ideja.

Tu nastupaju dronovi. Tim naučnika iz Banjaluke, Zagreba i Zadra osmislio je način upotrebe dronova za nadgledanje pčela dok rade. Bespilotne letjelice lete uokolo snimajući rojeve insekata, što kasnije računari analiziraju kako bi otkrili gdje nagazne mine mogu biti sakrivene u zemlji.

"Željeli smo da pokušamo da ljude isključimo iz potencijalne opasnosti... i da pokušamo da koristimo dronove“, kaže za BBC profesor Vladimir Risojević sa Univerziteta u Banjaluci.

Prethodno je drugi tim kolega istraživača iz Hrvatske usavršio metodu za obuku pčela u otkrivanju mina. To su postigli tako što su pčele hranili sa rastvorom šećera "obogaćenim" mirisom TNT-a.

Na terenu, tako "obučene" pčele imaju tendenciju da se skupe blizu mjesta gde su zakopane mine, u nadi da će pronaći hranu.

Naučni napori u tom smijeru aktivni su dugi niz godina, ali profesor Risojević kaže da su on i njegov tim shvatili da računari mogu pomoći automatskom analizom snimaka pčela koje traže mine, kako bi zacrtali njihove aktivnosti i lakše locirali mine.

Međutim, čak se i ovo pokazalo nezgodnim.

"Ljudskim posmatračima je veoma teško da na ovim video snimcima pronađu pčele... Bilo je trenutaka kada sam pomislio da smo potpuno ludi što to pokušavamo, ali sam prijatno iznenađen rezultatima koje smo dobili", kaže Risojević.

Tim je morao da razradi prilično kompleksan algoritam za mašinsko učenje sa digitalnim pčelama, kako bi se tačno detektovale i pratile mrlje na ekranu. U testovima opisanim u nedavno objavljenom radu, algoritam se pokazao više od 80 posto tačnim u praćenju ovih digitalnih pčela.

Potom su istraživači otišli ​​do minskog polja, sa stvarnim, ali deaktiviranim minama zakopanim na neotkrivenim lokacijama u Hrvatskom centru za razminiranje, kako bi vidjeli kako sistem funkcioniše u autentičnim uslovima.

Detalji rezultata ispitivanja tek treba da budu objavljeni u akademskom radu, ali prof. Risojević kaže da postoji snažna korelacija između mjesta gdje su se pčele skupile i mjesta poznatih mina na mjestu ispitivanja.

Trenutno sistem funkcioniše tako što koristi dronove programirane da lete unaprijed određenom rutom, prelazeći minsko polje dok snimaju pčele dok zuje. Analiza snimka kasnije otkriva gdje su se pčele skupile.

Možda će proći nekoliko godina prije nego što se ovaj pristup primjeni na lokacijama sa opasnim, aktivnim minama, kaže prof. Risojević. Međutim, smatra da bi to moglo dopuniti druge tehnike razminiranja. Među tehnološkim alatima koji se već koriste za razminiranje su ručni detektori metala sa ugrađenim radarom koji prodire u zemlju.

Čak i uz pomoć takve tehnologije, timovima za razminiranje je teško da sa sigurnošću znaju da su uklonili svaku minu sa kontaminiranog područja. Pčele i dronovi mogli bi poslije, na primer, da provjere da ni jedna mina nije propušetna, piše BBC.

(Mondo, BBC)