Ministarstvo civilnih poslova BiH uputilo je dopis Ministarstvu vanjskih poslova BiH u kojem su zatražili da upute dopis diplomatsko-konzularnoj mreži BiH, sa molbom za pomoć u pronalaženju proizvođača seruma protiv zmijskog otrova, te da dostave povratne informacije.
Do toga je došlo nakon što je MCP BiH zaprimilo dopis od Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH u kojem su ih informisali da su slijedom informacija koje su dobili od nekoliko zdravstvenih ustanova u nedostatku antiseruma protiv zmijskog otrova kontaktirali dobavljača kompaniju Pharma Maac, uvoznika za BiH, koji im je potvrdio da postoji problem u osiguranju potrebnih količina ovog seruma od strane proizvođača za tržište BiH Instituta “Torlak“ iz Beograda.
"U skladu sa navedenim MCP BiH je uputilo dopis Institutu za virusologiju, vakcine i serume 'Torlak' u kojem smo predložili održavanje sastanka na kojem bi se izložio problem i pokušala osigurati alokacija manjih količina za Bosnu i Hercegovinu", navode iz MCP BiH.
Prethodno su iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo upozorili da su u zadnjih par sedmica imali nekoliko slučajeva ugriza zmije otrovnice gdje je bilo indicirano davanje antiviperinog seruma - protivotrova.
"Ne bi to bilo ništa posebno ni neuobičajeno za ovo doba godine, međutim tog seruma trenutno nigdje u BiH nema za nabaviti, a po informaciji ni u okolnim državama, jer smo tražili gdje smo mogli. Ako se i nađe, nažalost rok upotrebe bio je do 1. juna 2021. godine. Zato svi vi koji volite planinariti ili samo šetati po prirodi - oprez", upozorili su iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo.
Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH objavio je da nije nadležan za nabavku seruma antiviperinuma, odnosno seruma protiv zmijskog otrova, niti ga je dosada nabavljao.
"Želeći doprinijeti rješavanju problema nedostatka seruma antiviperinuma, a s ciljem vođenja brige o javnom zdravlju izvijestili smo Federalno ministarstvo zdravstva i Ministarstvo civilnih poslova BiH o mogućim rješenjima ovog problema", navode iz Zavoda za javno zdravstvo bh. entiteta FBiH i dodaju da imajući u vidu sadašnju zakonsku regulativu i dosadašnju praksu nabave seruma antiviperinuma, ne mogu poduzimati konkretne dalje aktivnosti.
Za područje bh. entiteta Republika Srpska Institut za javno zdravstvo RS-a je u toku prošle godine pokrenuo dva tendera za nabavku seruma koji se koristi protiv zmijskog ugriza, međutim, na navedene tendere se nije niko prijavio.
"U 2021. godini, takođe je pokrenut tender za nabavku navedenog, ali ni ovaj put se nije javio niti jedan ponuđač, tako da iz tog razloga u RS-u nema seruma koji se koristi nakon ugriza zmije", navode iz Instituta za javno zdravstvo RS-a.
Dodaju da zdravstvene ustanove u ovom entitetu trenutno raspolažu sa nekoliko doza seruma kom je 31. maja 2021. godine istekao rok trajanja.
"Institut je još, zajedno sa dobavljačima u potrazi za nabavkom seruma, a u kontaktu sa Institutom za virusologiju, vakcine i serume 'Torlak', pokušaćemo da pronađemo izlaz iz trenutne situacije", navode iz Instituta za javno zdravstvo RS-a.
Pojašnjavaju da je serum antiviperinum djelotvoran protiv poluotrovnih i otrovnih zmija koje se javljaju u Evropi.
"Osobama sa alergijskim bolestima ili reakcijama, nakon dobijanja podataka o ličnoj i porodičnoj anamnezi, poželjno je dati serum antiviperinum u bolničkim uslovima, intramuskularno i uz oprez. U svim slučajevima pacijentu se uključuju analgetici, antibiotici, a nakon provjere sprovodi se antitetanusna zaštita. Ostali terapijski tretman se primjenjuje prema težini kliničke slike u bolničkim uslovima", pojasnili su iz Instituta za javno zdravstvo RS-a.
Goran Šukalo, docent na Katedri za zoologiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci ranije je za Anadoliju pojasnio da je u Bosni i Hercegovini prisutno 13 vrsta zmija od kojih su tri otrovnice - poskok, šarka i planinski šargan, te deset neotrovnih vrsta.
"Poskok je najšire rasprostranjen na teritoriji BiH i može se naći bilo gdje, preferira osunčana mjesta tipa kamenjara, otvorenih osunčanih šuma, šikara i sličnih područja. Šarka se nalazi na preko 1.000 metara nadmorske visine i prisutna je na planinama Zelengora, Vlašić, Velež..., dok planinski šargan ide preko 1.200 metara nadomorske visine i ima ga na Zelengori i Treskavici, a sa njima je susret rjeđi", kazao je Šukalo i dodao da je poskok vrsta otrovnice sa kojom se građani najčešće susreću.